Nezaposlenost neće drastično rasti, BDP će pasti za 1,5 posto, a kapital će i dalje stizati u Hrvatsku, prognoziraju ekonomisti najvećih banaka
Glavni ekonomisti pet najvećih hrvatskih banaka prognoziraju da će bruto domaći proizvod u 2009. godini u prosjeku pasti za 1,5 posto, pokazuju rezultati ankete Hrvatske udruge banaka o ekonomskim izgledima u ovoj godini.
Nakon što je nedavno zagrebački Ekonomski institut objavio svoja očekivanja o smanjenju BDP-a u 2009. za 1,4 posto, to ukazuje na još jedno priznanje recesije, pri čemu se prognoze glavnih ekonomista banaka o ovogodišnjem smanjenju BDP-a kreću u rasponu od 0,6 do 2,3 posto pada.
Najjači učinak na pad BDP-a prema očekivanjima ekonomista doći će sa strane investicija i izvoza, kod kojih se očekuje pad za 3,1, odnosno 4,2 posto.
Ekonomisti su vrlo kritični prema fiskalnoj politici i prognoziraju deficit proračuna od 2,7 posto BDP-a. Pritom se bitno veći deficit od predviđenog proračunom može protumačiti manjim očekivanim poreznim prihodima zbog nižeg očekivanja gospodarskog rasta.
Inflacija 3 posto
Ekonomisti ne očekuju dramatično povećanje stope nezaposlenosti. Povratak stope nezaposlenosti na razinu od 10,2 posto može se okarakterizirati umjerenim. Također, oni smatraju da će prosječna inflaciju iznositi 3 posto.
Iako očito predviđaju recesiju, ekonomisti negiraju financijsku krizu, što se može iščitati iz nekoliko parametara, navodi se u analizi.
Prvo, pojašnjava se, nastavak deficita tekućeg računa bilance plaćanja (-8,9 posto BDP-a) i rasta omjera vanjskog duga i BDP-a (97 posto) pokazuje da ekonomisti vjeruju da će međunarodni kapital i dalje pritjecati u Hrvatsku, premda sporijim tempom nego ranijih godina.
Drugo, među ekonomistima postoji konsenzus o tome da HNB neće mijenjati kamatnu stopu na obratnim repo aukcijama: svi očekuju 6 posto (sadašnja razina) kroz cijelu ovu godinu.
Nema divljanja tečaja
Treće, kamatna stopa tržišta novca i tromjesečni ZIBOR očekuju se na razinama od oko 8 posto. Pritom nitko ne očekuje te kamatne stope iznad 10 posto.
Četvrti argument u prilog tezi da ekonomisti negiraju mogućnost širenja financijske krize u Hrvatskoj su njihove prognoze tečaja. Tečaj eura je otklizao sa 7,1 do 7,4 u relativno kratkom razdoblju. Očekivanja ekonomista za kraj godine kreću se između 7,45 i 7,60.
S obzirom da ekonomisti očekuju obnavljanje priljeva kapitala i izostanak snažnijih financijskih šokova, predviđaju stabilizaciju kamatnih stopa tržišta novca i prinosa na obveznice na oko 8 posto, dok bi se tečaj na kraju godine mogao naći na nešto slabijoj razini od sadašnje.
Iako opisani financijski scenarij nije dovoljan za sprječavanje recesije, posve je dovoljan za sprječavanje financijske krize i blokadu produbljivanja recesije, zaključuje se.
Potrebno je istaknuti da su glavni ekonomisti banaka (ZABA, PBZ, RBA, HYPO, Erste) u anketi provedenoj krajem siječnja ove godine iznosili svoje osobne stavove, a ne službene stavove svojih banaka. (Hina)
