Tužbe dobivamo sigurno i to će biti veći udar na državni proračun od povrata duga umirovljenicima, rekao je Vilim Ribić
Hrvatska se prema proračunskim prihodima vraća godinu dana unatrag. Tako će ukupni prihod države u 2009. iznositi 116 milijardi kuna što je za osam milijardi kuna manje nego što je vlada planirala.
Zbog drastično manjih prihoda, Vlada je rebalansom proračuna morala smanjiti i rashode i to za 5,4 milijarde kuna, pa će ukupni rashodi u ovoj godini iznositi 121,5 milijardi kuna, piše Jutarnji list.
Usprkos najavama, vlada nije uspjela deficit dovesti blizu nule. Za pokrivanje svih proračunskih troškova, državi će i nakon rebalansa u proračunu nedostajati pet milijardi kuna što čini 1,4 posto BDP-a.
Naknade za najugroženije ostaju
Iako se novi proračun temelji na padu BDP-a od 2 posto, ministar financija Ivan Šuker priznao je kako će njegovo ostvarenje uvelike ovisiti o rezultatima turističke sezone. Do kraja godine moguć je, dakle, i novi rebalans ako se sadašnji planovi ne ostvare. Ono pak što je važnije, a što je potvrdio i ministar Davor Šuker, izdvajanja za najugroženije skupine neće se smanjivati. Tako će iznos za naknade za nezaposlene biti povećan za 10 posto, a za socijalnu skrb za 3,4 posto.
Iako se prije predlagalo da se manjak u proračunu nadomjesti i novim porezima, Vlada je umjesto toga odlučila srezati svoju potrošnju za oko 3,5 milijarde kuna, te smanjiti trošak plaća u javnom i državnom sektoru za oko 1,8 milijardi kuna. Pri tome je 1,4 milijarde kuna ušteđeno kroz smanjenje plaća, dok je dodatnih 400 milijuna kuna vlada uštedjela tako što neće zaposliti nove djelatnike u sustavu zdravstva.
Plaće se mogu regulirati samo kolektivnim ugovorom
Na odluku Vlade da zakonom smanji plaće 180.000 zaposlenika u javnim službama, sindikati javnih službi najvjerojatnije će odgovoriti tužbama. Naime, umjesto otkazivanjem kolektivnog ugovora, Vlada je za sada odlučila zakonom smanjiti osnovicu za plaće jer je na taj način izbjegla ulazak u spor sa sindikatima koji, pojašnjavaju u Vladi, sada nemaju zakonsko uporište za štrajk. Budući da se Vlada odlučila na ovaj korak, zaposlenima u javnim službama za sada ostaju sva prava iz kolektivnih ugovora kao što su božićnica i regres.
Iznenađeni takvom odlukom, sindikati pak tvrde da Vlada osnovicu može smanjiti isključivo otkazivanjem kolektivnog ugovora i uvjereni su da će zbog ovakvog Vladina poteza dobiti sudske tužbe. Zbog toga su se počeli intenzivno konzultirati s pravnicima i procjenjuju da je Vlada jednostranim zakonskim određivanjem osnovice srušila smisao pregovora i kolektivnih ugovora. I jedna i druga strana pritom i dalje poručuju da su spremne na daljnje pregovore.
"Vlada može smanjivati osnovicu samo otkazivanjem kolektivnog ugovora, a ne zakonom. Tužbe dobivamo sigurno i to će biti veći udar na državni proračun od povrata duga umirovljenicima", rekao je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.
Zaposlenima u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi, čiji sindikati nisu pristali na smanjenje plaća, tako će se kao i državnim službenici koji su s Vladom potpisali sporazum osnovica za plaće smanjiti za šest posto, dakle sa 5.415,37 na 5.108,84 kune.
Dogovor i o menadžerskim plaćama
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu "Preporod", Željko Stipić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare naglasio da je zbog nepopustljivog stava Vlade za rezanjem plaća u javnim službama, štrajk neizbježan i samo je pitanje kada će do njega doći. Ipak, taj bi sindikat prema najavama, preko svoje središnjice, Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), trebao inicirati veliki sindikalni prosvjed na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, kako bi upozorili na neprihvatljiv odnos Vlade prema sindikatima.
Inače, premijer Sanader je na jučerašnjoj sjednici Vlade objavio da je već slijedeći tjedan moguć dogovor sa sindikatima i poslodavcima o politici plaća u cijeloj Hrvatskoj, a njime bi se plaća u javnom i privatnom sektoru vezivale uz gospodarske okolnosti.
Međutim, sindikalac Krešimir Sever ističe da su oni spremni razgovarati o plaćama pod uvjetom da se ne očekuje odricanje samo od radnika, već i od menadžera. Čelnik HUP-a Damir Kuštrak složio se s tom idejom te istaknuo da su poslodavci spremni na pregovore. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
