Na novom krugu pregovora Vlada i poslodavci trebali bi reći što misle o najavi ograničavanja svih direktorskih plaća u zemlji
Kad čovjek vidi da plaće direktora iznose i do 100 tisuća, pa, u nekim slučajevima, i više od 150 tisuća kuna, prvo što mu pada na pamet jest dodatno ih oporezovati, komentirao je porezni stručnjak Božidar Jelčić najavu Vladina pritiska na menadžerske plaće.
On smatra da je potrebno razmotriti veće stope poreza na dohodak, ali i voditi računa o tome da su najveće plaće u nas oporezovane s 50 i više posto, što je, ističe, visoko porezno opterećenje, piše Vedran Marjanović u Slobodnoj Dalmaciji.
Međutim, za Jelčića je upitno treba li odmah mijenjati porezni sustav, budući da se većim porezima ne bi značajnije povećali proračunski prihodi. "Puno je oportunije snažnije oporezivati druge vrste prihoda koje uživaju najbogatiji pripadnici ovog društva. Mislim tu, primjerice, na porez na dividendu, koji uopće nemamo, i na porez na imovinu", govori Jelčić.
U Zagrebu iznad 50 posto
Inače, najviša porezna stopa na dohodak u Hrvatskoj je 45 posto, koja se s prirezom, recimo, u Zagrebu, penje i iznad 50 posto. Analiza Instituta javnih financija iz 2007., pokazala je da upravo obveznici najviše stope pune najveći dio proračunskog prihoda poreza na dohodak, oko 66 posto.
U obzir za naplatu stope od 45 posto dolaze sve plaće iznad 21.000 kuna, a u taj platni razred, primjerice, ulaze direktori poduzeća s više od 50 zaposlenih. Takvih je pak, prema statistici Hrvatske gospodarske komore, oko dvije tisuće.
Pritom, najbolji prosjek među direktorima imaju šefovi financijskih kuća s više od 250 zaposlenih, 53 tisuće kuna, dok se u drvnoj industriji s manje od 250 zaposlenih direktorska plaća kreće oko 16 tisuća kuna.
Recept Baracka Obame
Među direktorskim plaćama, dakle, postoje velike razlike. Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević tvrdi da menadžerske plaće valja oporezovati stopom i od 90 posto.
"Ne znam zašto Vlada izbjegava na plaću od 256 tisuća kuna, koliko je nekome isplaćivano 2006., udariti porez od 90 posto. Ne treba bježati ni od ograničavanja plaća u državnim i tvrtkama koje od države primaju potpore i subvencije ", poručuje Ana Knežević.
Na novom krugu pregovora između Vlade i poslodavaca trebalo bi se doznati kakvo je mišljenje obiju strana o najavi ograničavanja svih direktorskih plaća u zemlji, dakle i u privatnom sektoru, na koji Vlada formalno nema nikakav utjecaj. (V. K.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
