Analitičari ističu da pitanje hrvatskog izlaska iz recesije valja raščlaniti na probleme uzrokovane svjetskom recesijom i strukturne probleme s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo
Posljednja analiza Ekonomskog instituta iz Zagreba pokazuje da će u ovoj godini bez posla ostati 50.000 osoba, BDP će pasti za tri posto, a oporavak hrvatskog gospodarstva očekuje se najranije početkom 2010. godine.
No, za razliku od analitičara EIZ-a koji očekuju izlazak iz krize početkom iduće godine i blagi rast BDP-a od 0,9 posto u 2010., većina makroekonomista nije toliko optimistična, piše Antonio Mandir u Večernjem listu.
Prezaduženi dulje osjećaju posljedice
"Kada govorimo o tranzicijskim zemljama, kandidati za najbrži oporavak su oni koji najmanje ovise o stranoj potražnji i stranim izvorima financiranja. Stoga možemo konstatirati da će mala otvorena prezadužena ekonomija kao što je Hrvatska sigurno znatno dulje osjećati posljedice krize kroz teškoće u novom zaduživanju i refinanciranju starog vanjskog duga, a i ovisnost o turizmu ne upućuje na činjenicu da smo među kandidatima za brzi izlazak iz krize", kaže profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica.
Iako se do kraja ove godine ne očekuje se pozitivni rast BDP-a, Zdeslav Šantić iz RBA smatra da je "bez obzira na očekivani oporavak domaćeg gospodarstva tijekom 2010., važno naglasiti kako će dinamiku rasta gospodarstva iz prijašnjih godina biti teško ponovno dostići u srednjoročnom razdoblju, a bit će potrebno i promijeniti model gospodarskog rasta koji se primarno temelji na snažnoj domaćoj potrošnji".
Pet do sedam godina za strukturne probleme
Analitičari ističu da pitanje hrvatskog izlaska iz recesije valja raščlaniti na dvije razine. Jedno su problemi koji proizlaze iz svjetskog vala recesije i koji imaju veći utjecaj na financijski sektor, a drugo su strukturni problemi s kojima se suočava cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Vrijeme izlaska iz recesije uvelike je određeno aktivnim pristupom ekonomske i razvojne politike.
"Ako Vlada i drugi nositelji ekonomske politike ne aktiviraju proturecesijske mjere, to vrijeme će svakako biti dulje. U tom slučaju recesija može potrajati i jednu do dvije godine. Što se pak tiče strukturnih problema, koji će se nastupom recesije uočavati u sve većoj mjeri, za njihovo rješavanje potrebno je najmanje srednjoročno razdoblje od pet do sedam godina", analizira profesor Vladimir Čavrak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
