Za održivost sustava nužno je podići dobnu granicu za umirovljenje te preispitati povlaštene mirovine
Hrvatska za mirovine izdvaja više od 11 posto BDP-a, a samo na povlaštene mirovine, koje uživa čak 20 posto umirovljenika, otpada 2,2 posto BDP-a. Umirovljenici prosječno imaju samo 29,1 godinu radnog staža i stoga su nužne promjene u mirovinskom sustavu, zaključuje se u dokumentu Svjetske banke "Hrvatska: Analiza javnih financija".
Stoga Banka upozorava da je za dugoročnu održivost sustava nužno preispitati povlaštene mirovine te izjednačiti dobnu granicu žena i muškaraca za odlazak u mirovinu na 65 godina, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Postupno povećanje do 2019.
Nakon što je lani završilo prijelazno razdoblje pa žene u punu starosnu mirovinu trenutno mogu sa 60, a muškarci sa 65 godina, Hrvatska će neizbježno idućih godina morati izjednačiti tu dobnu granicu i podići prag umirovljenja za žene na 65 godina.
Svjetska banka predlaže da se dobna granica umirovljenja za žene postupno pomiče do 2019., a takav prijedlog podupiru i brojni stručnjaci za mirovinski sustav.
Većina europskih zemalja (Austrija, Njemačka, Grčka, Velika Britanija) proteklih je godina već podigla dobnu granicu za umirovljenje i pritom su u pravilu izjednačili žene i muškarce. Osim toga, Hrvatska će do 2019. morati izjednačiti dobnu granicu i prema odluci Ustavnog suda iz 2007. godine koja je sadašnji zakon proglasila protivnim ustavnoj odredbi o ravnopravnosti spolova.
Više invalida nego u EU
"Izjednačavanje dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca je neizbježno. Takve promjene treba raditi postupno i dugoročno pa mi se rok do 2019. čini prihvatljivim", ističe prof. dr. sc. Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta.
No, za razliku od izjednačavanja i daljnjeg povećanja dobne granice za žene i muškarce, manje je vjerojatno da će država poslušati savjet Svjetske banke i krenuti u preispitivanje povlaštenih mirovina koje prima svaki peti umirovljenik.
Naime, od gotovo 200.000 mirovina koje se ostvaruju prema posebnim propisima više od 60.000 je braniteljskih mirovina, za koje je malo vjerojatno da će ih Vlada dirati.
Profesor Puljiz ističe da su povlaštene mirovine jedan od gorućih problema, "Hrvatska ima dvostruko više invalidskih mirovina nego EU. Veliki je problem i slab priljev doprinosa. Mladi sve kasnije ulaze na tržište rada i puno je neevidentiranog sivog rada", upozorava prof. Puljiz. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
