Najviše profitirali zaposleni u sektoru opskrbe električnom energijom i plinom
Iako se sindikati oštro protive bilo kakvom smanjenju plaća, još im je važnije da oni ne budu najveće žrtve krize. Naime, i predstavnica sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek nedavno je naglasila da "ako država planira uvoditi red, treba krenuti od poduzeća u vlasništvu države".
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju prave žrtve kriznih vremena, a razlike među sektorima prilično su velike. Smanjenje plaća najviše je pogodilo radnike u proizvodnji, a iako su u većini djelatnosti plaće smanjenje na prosječnoj razini, ima i zaposlenika čije su plaće povećane za gotovo 25 posto, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Zračni promet najplaćeniji
Prosječna neto plaća u travnju je iznosila 5.295 kuna i u odnosu na ožujak bila je niža za 1,3 posto ili oko 73 kune. To je dijelom i očekivano s obzirom na to da su plaće u javnoj upravi tada smanjene šest posto. No, u usporedbi sa stanjem od prije godinu dana, prosječna plaća rasla je 5,1 posto ili 259 kuna. Međutim, ako se u obzir uzmu troškovi života, realna vrijednost plaće je ipak manja.
Kada je riječ o djelatnostima u kojima država ima vodeću riječ, pod čime se prvenstveno misli na državna poduzeća, najveći pad plaća su, prema DZS-u, osjetili zaposleni u nacionalnoj zračnoj kompaniji, Croatia Airlines. Njihove su plaće u godinu dana pale za 4,7 posto, ali su primanja u zračnom prometu i dalje i solidna, pa su u travnju zaposlenici te branše u prosjeku dobivali 9100 kuna.
Istodobno, vodeni promet bilježi rast plaća od 9,9 posto. To je ujedno djelatnost u kojoj su prošle godine najviše rasle cijene usluge, odnosno brodskih karata. Ipak, najviše razloga za zadovoljstvo imali su zaposleni u sektoru opskrbe električnom energijom i plinom, čije su plaće narasle za čak 12,5 posto.
Dizajn i fotografija isplativi
Od državnih sektora, malo solidniji rast plaća imali su zaposleni u javnom sektoru i obrani (6,5 posto). Onima koji rade u zdravstvu plaće su rasle 4,7 posto, dok obrazovanje bilježi povišicu od samo 3,6 posto.
U grupu gubitnika pak, spadaju zaposleni u proizvodnji, primjerice tvornicama namještaja čija je plaća smanjena za 2,3 posto, zaposleni u proizvodnji pića (-1,1 posto) te u izdavaštvu.
S druge strane, najviše su profitirali zaposlenici koji se bave stručnom, znanstvenom i tehničkom djelatnošću (dizajneri, fotografi, prevoditelji, poslovni posrednici...), kojima su plaće narasle čak i za 25 posto. Zadovoljni mogu biti i oni koji se bave upravljanjem (odnosi s javnošću, savjetnici, voditelji poslovanja...) jer su njihove plaće u prosjeku veće 12,5 posto te sanacijom okoliša (veće za 12,3 posto). Ipak, u samom vrhu se i dalje nalaze zaposleni u bankama i fondovima. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
