Ako dođe do povećanja broja socijalno ovisnih građana, Vlada će zatražiti pomoć lokalne zajednice, ali bi zbog strogih zakona gradovi mogli biti bespomoćni
U 2010. godini u Hrvatskoj će porasti broj građana koji će za preživljavanje trebati socijalnu pomoć. Priznala je to i Vlada u svom Planu za socijalno uključivanje, ali bez ikakvih projekcija za koliko bi mogao porasti broj korisnika socijalne pomoći i tko su najugroženije skupine iz kojih će dolaziti ljudi koji će za najnužnije potrebe trebati pomoć države.
I bez upozorenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, jasno je da će gospodarsku krizu najteže izdržavati nezaposleni, čije se mogućnosti za rad na crno smanjuju te radnici iz industrija koje su već počele s brojnim otpuštanjima, pišu Ljerka Bratonja Martinović i Jagoda Marić u Novom listu.
Istovremeno, socijalnu sliku Hrvatske narušava i procjena prema kojoj bi u slijedećoj godini, svaki peti kredit kojeg ima ukupno oko 82 posto zaposlenih, mogao postati nenaplativ.
Socijalne posljedice neizbježne
Unatoč tome, Vlada je u svom dokumentu tek naznačila da će u slučaju porasta broja socijalno ovisnih građana trebati snažniju pomoć lokalne zajednice. Međutim, ni u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi još nisu izradili modele po kojima bi lokalna zajednica trebala pomagati državi, ali niti projekcije socijalnih posljedica krize, iako su svjesni da će ih biti.
Državna tajnica za socijalnu skrb, Dorica Nikolić ističe da u tom ministarstvu ne očekuju da bi ovogodišnji proračun za socijalu mogao osjetiti posljedice krize. "Pratimo stanje u državi, no kriza se zasad ne vidi na povećanom broju korisnika socijalne skrbi. Štoviše, daleko smo ispod brojke od 120.000 korisnika iz 2006. godine. Smatramo da val socijalno ugroženih, u prvom redu onih koji dobiju otkaz, neće stići do nas prije sredine 2010., a prvi socijalni udar krize podnijet će zavod za zapošljavanje", objašnjava Dorica Nikolić.
Ograničavanje novih korisnika ili manja naknada
Ona ističe kako je u slučaju velikog rasta potreba za socijalnom pomoći, moguće ograničavanje broja novih korisnika ili smanjenje osnovice za socijalna davanja, koja je od ove godine povećana za 20 posto.
Stručnjaci također upozoravaju da, u socijalnom pogledu, dolaze vrlo teška vremena te bi država tome trebala ozbiljnije pristupiti.
Predstojnik Studijskog centra za socijalni rad pri zagrebačkom Pravnom fakultetu, prof. dr. Siniša Zrinščak kaže da je trenutno stanje neizvjesno. On objašnjava da će stanje biti jako loše, a posljedice itekako negativne, pa smatra da bi se osim o ekonomskim aspektima krize, trebalo pokrenuti i raspravu o socijalnim aspektima. Zrinščak smatra da bi Vlada pored ekonomskog, trebala osnovati i socijalno vijeće koje bi razmatralo pitanja socijalne politike i socijalne skrbi u kriznim vremenima.
Građani ne mogu dobiti 3,8 milijardi
Također, Vlada mora s lokalnim vlastima dogovoriti model pomoći građanima koji ne mogu pokriti troškove režija, jer će takvih slučajeva, kaže Zrinščak, biti sve više.
I predsjednik udruge gradova Vojko Obersnel ističe da država nije prilagodila niti jedan zakon kojim se propisuje stroga namjena nekih prihoda, poput primjerice komunalnih doprinosa, kako bi se taj novac utrošio za "važnija" pitanja od onih koje strogo uređuje zakon.
Primjerice, na razini cijele Hrvatske prošle je godine prikupljeno ukupno 3,8 milijardi kuna komunalnih doprinosa i drugih naknada propisanih posebnim zakonima, i to bez naknada za šume. Ali, ako se gradovi i županije žele držati zakona, taj novac ne smiju koristiti za pomoć svojim najugroženijim stanovnicima. (V. K.)
Izvor:
Novi list
