Na primanja od tri do šest tisuća kuna plaćat će se krizni porez od dva posto, a na primanja iznad šest tisuća kuna četiri posto
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila konačni prijedlog rebalansa proračuna s kojim će izići pred Sabor, a prema kojem će se tzv. krizni porez na sva primanja viša od 3.000 kuna obračunavati po dvije stope - dva i četiri posto, ovisno o visini primanja.
Krizni porez plaćat će se na cjelokupni iznos neto primanja – plaće, mirovine, ili drugog primitka – po stopi od dva posto za primanja od tri do šest tisuća kuna, a za primanja viša od šest tisuća kuna po stopi od četiri posto. Za razliku od stope kriznog poreza koja je, kako je najavljeno nakon prekjučerašnjeg sastanka Vlade sa sindikatima i poslodavcima, trebala iznositi tri posto, odluka o povećanju PDV-a na 23 posto nije promijenjena.
Kriznim porezom, koji će se, prema najavama, plaćati do kraja sljedeće godine, bit će zahvaćeno nešto više od milijun zaposlenih i oko 300 tisuća umirovljenika. Pri tome će ga 720 tisuća zaposlenih i 247 tisuća umirovljenika plaćati po stopi od dva posto, što će iznositi od 60 do 120 kuna po osobi, a 310 tisuća zaposlenih i 42 tisuće umirovljenika po stopi od četiri posto. Iz Vlade poručuju kako će krizni porez zaobići 593 tisuće zaposlenih i 869 tisuća umirovljenika, čija primanja ne prelaze 3.000 kuna.
Manje naknade za nezaposlene, kraći radni tjedan
Osim uvođenja kriznog poreza i povećanja PDV-a Vlada će Saboru predložiti i smanjenje naknada za nezaposlene. Naknada bi tako u prva tri mjeseca nezaposlenosti trebala iznositi 70 posto minimalne plaće, a ne 70 posto prosječne plaće kod posljednjeg poslodavca kao do sada. U iduća tri mjeseca, umjesto dosadašnjih 50 posto prosječne plaće kod posljednjeg poslodavca, trebala bi iznositi 30 posto minimalne plaće.
Poslodavcima koji će dokazati da su zbog krize zapali u gubitke, država će subvencionirati skraćivanje radnog tjedna s 40 na 32 sata, odnosno neradni dan tjedno, sufinanciranjem do 20 posto doprinosa i 10, odnosno 13 posto plaće za zaposlenike koji imaju djecu. Radnici će zbog kraćeg radnog tjedna dobiti 20 posto manju plaću. Vlada je odlučila i ograničiti plaće službenika lokalne samouprave na način da se njihovi koeficijenti za plaće izjednače s koeficijentima zaposlenih u državnoj upravi na istim radnim mjestima.
Trošarine i odgoda Pelješkog mosta
Također, uvode se i trošarine na mobilnu telefoniju od šest posto na prihod od razgovora, SMS i MMS poruka, te veće trošarine na skupe automobile, plovila i zrakoplove, a Vlada će Saboru predložiti i zakon o koncesiji na turističko zemljište. Prepolovit će se i sredstva od 200 milijuna kuna za gradnju Pelješkog mosta, koja će se odgoditi do 2015., a tako ušteđena sredstva usmjerit će se u popravak i gradnju lokalnih i županijskih cesta. Vjerojatno će se ići i na odlaganje ostalih infrastrukturnih projekata od četiri do šest godina.
Ukupno gledano, rebalansom proračuna planira se povećanje proračunskih prihoda za 1,38 milijardi kuna, a dodatne su uštede ministarstava 510,5 milijuna kuna, od čega će se 250 milijuna namijeniti poljoprivrednicima za isplate potpora. Rashodi proračuna nakon rebalansa iznosit će 120 milijardi kuna, a deficit, koji se planira pokrpati zaduživanjem, 2,8 posto BDP-a. Rebalansom će se potrebe za zaduženjem smanjiti za 1,6 milijardi kuna, s ranijih 10,97 milijardi na 9,3 milijardi kuna, kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Ministar financija osvrnuo se i na oštre kritike iz umirovljeničkih krugova te izlazak Hrvatske stranke umirovljenika iz vladajuće koalicije zbog, kako tvrde umirovljenici, prevare Vlade oko dogovora da se krizni porez naplaćuje samo na iznos neto plaće iznad 3.000 kuna, kazavši da je prijedlog oporezivanja cijelog iznosa plaće bio na stolu od samog početka pregovora, te da opcija koju zagovaraju umirovljenici ne bi imala odgovarajući financijski učinak. (T. B.)
Izvori: Hina, Večernji list, HRT, Jutarnji list
