Nakon sindikalnog prosvjeda, analitičari i gospodarstvenici ne očekuju značajnije pomake
Nakon što su četiri sindikalne središnjice pred samim Markovim trgom u Zagrebu održale prosvjed protiv Vladinih izmjena Zakona o radu (ZOR), ekonomski analitičari i gospodarstvenici smatraju da taj čin ipak neće poprimit šire razmjere.
Budući da ih je policija zaustavila na samom prilazu trgu, Ana Knežević (SSSH), Krešimir Sever (NHS), Ozren matijašević (HSU) i Damir Jakuš (Udruga radničkih sindikata) ušli su u Sabor kako bi njegovom predsjedniku Luki Bebiću predali svoje su amandmane na ZOR. Iako je Bebić obećao da će podržati njihove amandmane, Ana Knežević je istaknula da nije zadovoljna sastankom jer smatra da vlast još uvijek nije spremna stati na stranu radnika, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Krizni fond učinkovitiji od prosvjeda
"I u drugim zemljama okruženja došlo je do prosvjeda, i to većih nego u nas, kad se išlo u bolne reforme. No unatoč tome, u tim zemljama nije pao kreditni rejting, niti su prosvjedi poprimili velike razmjere", komentirao je Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke.
Predsjednik Uprave Munje, Ivan Miloloža smatra da su prosvjedi bili nepotrebni budući da su se sindikati i poslodavci već bili dogovorili oko većine izmjena ZOR-a. "Država mora poduzeti mjere s ciljem smirivanja ekonomskog stanja. Prvenstveno mislim na osnivanje interventnog fonda koji bi pomogao realnom sektoru i spriječio nova gašenja radnih mjesta", ističe Miloloža.
Sindikati nisu pristali na kompromis
Predsjednik HUP-a, Damir Kuštrak smatra da će novi prosvjedi ovisiti o tome tko će ih voditi. "Mi smo u ime HUP-a pristali na 15 izmjena ZOR-a koje idu u korist radnicima, a što se tiče harača, on je ionako došao iz redova sindikata", podsjeća Kuštrak.
Sindikalistima se ovoga puta ipak nije pridružila Matica hrvatskih sindikata. Njezin predsjednik Vilim Ribić ističe da su sindikati u pregovorima s poslodavcima i Vladom dobili ponudu da se rad na određeno vrijeme ograniči na 2,5 godine, što je u biti bio kompromis, jer su sindikati tražili ograničenje na dvije, a poslodavci na tri godine.
Osim toga, ponuđeno im je i da se broj ugovora o radu na određeno, ograniči na pet, umjesto četiri, koliko su tražili sindikati.
"Bojim se da sada radnici ni to neće dobiti jer sindikati nisu pristali na kompromisne prijedloge", zaključio je Ribić. (V. K.)
Izvor: Business.hr