U slovenskom javnom sektoru radi 7,7, njemačkom 5,5, a u austrijskom samo 4,4 posto stanovništva
Hrvatska ima jedan od najglomaznijih i najneučinkovitijih državnih aparata u Europi, pokazuje istraživanje koje je proveo Jutarnji list uspoređujući stanje javne uprave u Hrvatskoj i okolnim zemljama.
Prema rezultatima analize, u državnoj upravi i javnim službama te u lokalnoj samoupravi i komunalnim poduzećima kod nas radi gotovo svaki 11. stanovnik ili njih oko 387.000, što je 8,7 posto stanovništva. To znači da, ako se u obzir uzmu i članovi obitelji, gotovo polovina hrvatskih građana ovisi o državnom ili lokalnim proračunima ili, pak, o državnim i komunalnim poduzećima, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
I federacije trebaju manje
Podaci pokazuju da su i u okolnim zemljama državna i lokalna uprava i samouprava mnogo manje, a stručnjaci tvrde – i učinkovitije. Primjerice, istraživanje lista Finance je pokazalo da je u slovenskom javnom sektoru zaposleno 157.000 osoba, u što nisu uključeni zaposleni u DARS-u (slovenski HAC) i željeznicama. Drugim riječima, to je 7,7 posto ukupnog stanovništva.
U Austriji i Njemačkoj, gdje bi se zbog federativnog ustroja očekivao veći javni sektor, država zapošljava razmjerno još manje građana. U Austriji je u javnom sektoru zaposleno 4,4 posto ukupnog stanovništva, što je gotovo upola manji omjer od onoga u Hrvatskoj, dok u Njemačkoj u tom sektoru radi samo 5,5, posto ukupnog stanovništva.
"Mi imamo model javne uprave koji smo naslijedili iz bivše Jugoslavije i socijalizma, a koji se u proteklih dvadesetak godina samo pogoršao. U tom modelu važno je osigurati koristi za što je moguće više socijalnih grupa, zbog čega imamo velik proračunski manjak koji onda financiramo visokim poreznim i paraporeznim davanjima i zaduženjima", ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist. Babić ističe da je poseban problem i usitnjenost zemlje na 600 jedinica lokalne samouprave, koje predstavljaju velike "gutače" novca poreznih obveznika.
Nesposobna uprava plaćena bolje od financijera
S druge strane, učinkovitost zaposlenih u tijelima vlasti mnogo je manja nego u privatnom sektoru, iako je prosjek plaća u javnom sektoru veći od onoga u privatnom. Posljedica svega toga su, ističe Babić, veliki nameti, koje plaća gospodarstvo i sporiji razvoj zemlje.
Da hrvatska jako kasni s reformom javnog sektora smatra i ekonomski analitičar Damir Novotny. Jednim od rješenja za višak zaposlenih i njihovu (ne)učinkovitost, Novotny vidi u informatizaciji javnih službi. "U EU je 80 posto javnih usluga dostupno putem interneta, u Sloveniji 85 posto, dok je u Hrvatskoj putem interneta dostupno 30 do 35 posto javnih usluga", kaže Novotny. Rješenje za previše zaposlenih i nisku učinkovitost Novotny vidi i u outsourcingu, poput prepuštanja obavljanja pojedinih javnih usluga privatnicima. Jedan od pozitivnih primjera za to su, kaže, javni bilježnici.
"Država je preko javne uprave pokušavala voditi socijalnu politiku i amortizirati rast nezaposlenosti zapošljavanjem u javnim službama. No, posljedica toga je pad kvalitete usluga koje pružaju javne službe", zaključuje Novotny.
Napredovanje po vezama
Toga su svjesni i u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), čiji tajnik Siniša Kuhar upozorava da se u upravi dosad uglavnom kadroviralo po nepotističkim i političkim načelima.
"Da se službenicima omogućavalo da rade svoj posao bez uplitanja politike, a ne da za to čekaju "mig s vrha", imali bismo i kvalitetniju i profesionalniju javnu upravu", poručuje Kuhar. Također, ističe da i napredovanje u javnim službama često ovisi o političkim, rodbinskim i drugim zaštitnicima, umjesto o profesionalnosti i obrazovanju. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
