Stručnjaci upozoravaju kako je najveći problem političko kadroviranje
Daleko neprofitabilnija javna poduzeća svoje zaposlenike plaćaju mnogo više nego uspješnije privatne tvrtke. Pokazuju to i podaci prema kojima je prosječna neto plaća u javnim poduzećima u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila 5.878 kuna, i bila je gotovo 40 posto viša od prosječne plaće kod privatnih poduzetnika, od 4.251 kune.
Nažalost, razlog tome nije visoka produktivnost javnog sektora nego potpuna inertnost države kao vlasnika, kada je riječ o uvođenju reda u javnim poduzećima, piše Romana Dugandžija u Business.hr-u.
Gubitke lako pokrivaju iz proračuna
"Zabrinjavajući je podatak o tako velikoj razlici u plaćama, pogotovo kada ga stavimo u kontekst ukupne neefikasnosti javnog sektora. Iako nikada ne volim generalizirati, jer sigurno ima puno onih koji zaslužuju i pošteno zarade svoju plaću, gledano u cijelosti stanje je sigurno neodrživo. Prvi korak trebao bi biti eliminacija kriminala i umjetno zaposlenih jer je to najveći uteg stvarno zaposlenima u javnom sektoru i nepotreban teret, koji se financira prekomjernim oporezivanjem privatnog sektora", objašnjava konzultant Željko Perić, vlasnik tvrtke Caper i savjetnik premijerke Jadranke Kosor. S njim se slažu i ostali sugovornici upozoravajući kako je najveći problem političko kadroviranje.
"Tako velika razlika u plaćama još je jedan podatak koji govori o tome da javna poduzeća, umjesto da pridonose, zapravo gomilaju gubitke koji se pokrivaju iz proračuna, koji pak puni privatni sektor. Tu je jako velik utjecaj politike, a gdje je god prisutna politika, tu nema efikasnosti", ističe Branko Grčić, glavni ekonomski strateg SDP-a i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Plaće menadžera ne ovise o rezultatima
Dok privatni sektor smanjuje troškove kako bi bio konkurentan, dodaje Grčić, u javnim poduzećima o tome se ne vodi računa jer nema pritiska vlasnika da se posluje s dobiti. S druge strane, plaće menadžera u javnim poduzećima iznimno su visoke, bez obzira na rezultate koje ostvaruje tvrtka.
Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe, ističe kako javni sektor jako dugo nije želio ni priznati da smo ušli u recesiju. "Dok smo mi privatnici još prošle godine počeli smanjivati plaće kako bismo smanjili troškove, s obzirom na nove okolnosti, javni sektor o tome nije razmišljao. Javna poduzeća jednostavno objektivno nemaju potrebe za uštedama jer vlasniku zapravo i nije bitno kakav će rezultat ostvariti", tvrdi Milošević.
Veće plaće profesorima, liječnicima,…
Glomaznom javnom sektoru već je dulje hitno potrebno restrukturiranje, ali, stručnjaci se slažu, nedostaje političke volje. "Dok je privatni sektor izložen tržištu i puno se više radi za svaku plaću, od javnog sektora zapravo ne možemo očekivati da bude racionalniji, jer bi svaka intervencija u tom smjeru značila gubitak bodova, a to ne želi nijedna vlada, bez obzira na to čija je", smatra Marijan Cingula s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.
Javni sektor je preveliki teret i tu nema blagih rezova, a kriza je još uvijek dovoljno duboka pa se procjenjuje da će u nekim javnim poduzećima sigurno biti povučeni nepopularni potezi restrukturiranja i rezanja troškova radi povećanja efikasnosti. Gledajući generalno, u usporedbi s inozemstvom, plaće su niske i u javnom i u privatnom sektoru, ali posebno zabrinjava niska razina produktivnosti u javnim poduzećima.
Prvi je korak raščišćavanje problema korupcije i nepotizma te političkog protekcionizma pri zapošljavanju. "Tek bi se tada moglo sagledati pravo stanje stvari i otvorio bi se prostor za smanjenje opterećenja gospodarstva, a sigurno bi ostalo novca i za postupno povećanja plaća liječnicima, profesorima, znanstvenicima jer su svi oni danas objektivno potplaćeni", zaključuje Željko Perić. (V. K.)
Izvor: Business.hr
