Prošle godine isplaćeno 42,9 milijuna kuna, a godinu dana ranije 11,8 milijuna kuna
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (AORPS), lani je isplatila više od tri i pol puta više novca nego u 2008.: radnicima su isplatili ukupno 42,9 milijuna kuna, u usporedbi sa 11,8 milijuna kuna u 2008. godini.
U prvome ovogodišnjem kvartalu ta je agencija već isplatila 8,4 milijuna kuna, a nastavi li se isplata sličnom dinamikom, cjelogodišnji iznos mogao bi se kretati oko 33 milijuna kuna, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Prema podacima Visokog trgovačkog suda, lani je zaprimljen 1.051 zahtjev za stečaj tvrtki, a u 2008. godini bilo ih je 875, što je 20 posto manje. Pritom je, dakako, povećan i broj stečajnih upravitelja, koji se u posljednje tri godine u Hrvatskoj povećao sa 170 na 265 ili 55 posto.
70.000 radi, a ne prima plaću
Kako se povećava broj stečajeva, tako se povećavaju i iznosi koji se isplaćuju radnicima kada im poslodavac ode u stečaj te nije u mogućnosti ispuniti njihova prava iz Zakona o radu. Naime, prema Zakonu o radu (ZOR), zaposlenik koji je najmanje dvije godine radio kod istog poslodavca, ima pravo na jednu bruto plaću i tri mjeseca otkaznoga roka. Ali kada tvrtka ode u stečaj i nije u mogućnosti ispuniti odredbe ZOR-a, umjesto nje to čini AORPS koji tim zaposlenicima isplaćuje tri minimalne plaće.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ističe kako je do ostatka godine izgledno povećanje broja stečajeva, a kao glavni uzrok tome vidi neslužbene statistike po kojima oko 70.000 zaposlenika u Hrvatskoj radi, a ne prima plaću.
Odgađanje samo pogoršava situaciju
"Većina tvrtki bilježit će pad poslovnih prihoda u ovoj godini", upozorava Šantić. Problem je, smatra taj analitičar, što se u nas stečaj percipira kao nešto katastrofalno, pa ga odgađaju i radnici i poslodavci, čime se situacija samo nastavlja pogoršavati. Naime, preustroj tvrtke koja ima šanse za nastavak poslovanja, pomogao bi da se spase barem oni dijelovi poduzeća koji imaju perspektivu, jer odgađanje nerijetko znači propast za sve.
Šantić kaže kako će eventualno povećanje broja stečajeva ovisiti i o tome hoće li se zaustaviti rast nelikvidnosti, koja je prema posljednjim podacima Fine u veljači iznosila 27,66 milijardi kuna, odnosno 45 posto više nego u istome mjesecu lani, koliko su iznosile neplaćene obveze insolventnih poduzeća.
Provedba C modela
Komentirajući porast broja stečajeva u 2009. u odnosu na godinu prije, bivša ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić kaže kako je zapravo čudi da ih nije bilo i više.
"Ako smo u 2008., koja je ekonomski bila još relativno dobra godina, imali 875 zahtjeva za stečajevima, a u 2009., kada je kriza doista počela uzimati maha, samo 20 posto više, možemo zaključiti da sve one tvrtke koje su trebale otići u stečaj, to još nisu", ističe Crnković-Pozaić.
Objašnjava kako mnoge tvrtke umjetno odgađaju stečajeve neplaćanjem obveza državi, dobavljačima i zaposlenicima. Dodaje i kako će eventualno povećanje broja stečajeva ove godine u odnosu na lani, dobrim dijelom ovisiti o tome koliko će se odlučno provoditi Vladin model C po kojemu će država tvrtkama koje su bile u teškoćama i prije izbijanja krize, otpisivati dugove, a svoja će potraživanja u njima pretvarati u vlasničke udjele. (V. K.)
Izvor: Business.hr
