Čak 34 posto građana u Europskoj uniji smatra da ima više izgleda pronaći posao u drugoj zemlji.
Građani zemalja, tzv. jezgre EU, priželjkuju poslove u 'ležernijim' zemljama poput Australije i SAD-a te Španjolske, a 'novi' Europljani motiviraniji su zaradom pa ih većina želi u radnointenzivne zemlje poput Njemačke, Velike Britanije ili Austrije.
Tri najpoželjnije destinacije Europljana za rad, pokazalo je najnovije istraživanje statističkog ureda EU Eurostata o preferencijama, iskustvima i uvjetima preseljenja građana EU, su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija. Najspremniji za preseljenje zbog posla pokazali su se sjevernjaci – Danci (51 posto), Estonci (38 posto), Šveđani (37 posto), Litavci (36 posto), Letonci (35 posto) i Finci (35 posto), a slijede ih Slovenci (30 posto), piše Nikola Tomić u Business.hr-u.
'Nove' Europljane pri preseljenju zbog posla najviše motiviraju razlozi tipični za stanovnike koji teže poslu u razvijenijim zemljama. Vjeruju kako je u inozemstvu život kvalitetniji, radni uvjeti bolji, kao i sami izgledi za zapošljavanje. Tu dominiraju Mađari, od kojih je čak 47 posto naveli da bi se preselili jer očekuju kvalitetniji život u inozemstvu. Motiv za preseljenje je i bolji sustav zdravstvenog i socijalnog osiguranja.
'Stari' Europljani preselili bi se zbog posla iz istih razloga, ali traže i priliku za boljom karijerom i poslovnim prilikama te upoznavanje novih ljudi i učenje novih stvari. Zanimljivo je da čak 47 posto Španjolaca vjeruje u bolje radne uvjete u inozemstvu.
Pri pronalaženju posla u inozemstvu ispitanici iz novih zemalja EU odgovorili su da se uglavnom oslanjaju na osobne kontakte te prijatelje i obitelj u inozemstvu. Internet po tom pitanju više koriste građani 'stare' Unije. Nezaposlenost je jači motiv pri preseljenju u potrazi za poslom nego financijski stimulans pri zapošljavanju. Naime, čak 28 posto Europljana izjasnilo se da ne bi radili u inozemstvu bez obzira na ponuđeni novac.
Čak 39 posto ispitanika nije spremno na preseljenja iz lokalpatriotskih razloga, jer je njihovo trenutačno prebivalište njihov dom. Taj razlog protiv preseljenja istaknulo je čak 60 posto Bugara, te katolika Iraca. Jezična barijera spriječila bi u preseljenju 52 posto Europljana, od čega najviše Litvanaca, njih 65 posto.
Dok 60 posto ispitanika smatra da je mobilnost radne snage pozitivna za europsku integraciju, stvarna je mobilnost na niskoj razini. Samo nešto više od dva posto ispitanika radilo bi izvan domovine, a samo 10 posto građana zemalja EU upoznato je s radom Europskog servisa za zapošljavanje (EURES).
Obiteljski status više utječe na građane 'stare' Europe. Iako je po 37 posto ispitanika među 'starim' i 'novim' Europljanima spremno preseliti se samostalno u drugu zemlju, čak 44 posto ispitanika iz EU 15 odgovorilo je da bi pristali na preseljenje s bračnim partnerom, a to je uvjet za samo 30 posto 'novih' Europljana. Preseljenje s djecom prihvatljivo je za 18 posto građana Unije. (T. B.)
Izvor: Business.hr
