O pojačanu trendu odlaska hrvatskih građana na rad u inozemstvo svjedoče veleposlanstva europskih država. Američko pak ove godine bilježi znatno manje zahtjeva za radnom vizom.
Nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj ili želja za većom zaradom svakim danom motiviraju sve veći broj Hrvata da posao potraže u inozemstvu. Dok se prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) u prošloj godini na takav čin odlučilo 4686 ljudi, samo u prvih sedam mjeseci ove godine ta je brojka dosegnula 4158 ljudi, piše Hrvoje Reljanović u Business.hr-u.
Većina tih brojki registriranih pri HZZ-u odnosi se na naše "gastarbajtere" u Njemačkoj s obzirom na to da je njima, sporazumom između vlada dviju zemalja, omogućeno posredovanje pri zapošljavanju u toj državi. Riječ je o mogućnostima sezonskoga zapošljavanja, zapošljavanja radnika radi usavršavanja profesionalnog i jezičnog znanja, tzv. gostujućih radnika, zapošljavanja medicinskih sestara/tehničara te zapošljavanja studenata za vrijeme ljetnih praznika.
Oni građani koji sami pronalaze posao u drugim zemljama odlaze u diplomatsko predstavništvo zemalja u koje idu i tamo traže radnu dozvolu. Iako je broj takvih slučajeva teško otkriti, sa sigurnošću možemo ustvrditi da premašuje nekoliko tisuća. "U prošloj je godini Veleposlanstvo Poljske izdalo 288 radnih viza za hrvatske državljane. Ove smo ih godine do sredine rujna izdali 272", otkrio je Pawel Sokolowski, savjetnik u poljskom veleposlanstvu u Zagrebu.
Blagi rast zamjećuju i u švedskom veleposlanstvu. "Lani smo izdali 35 dozvola, a ove godine do rujna njih 28. Tu brojku prate i oni koji su otišli u Švedsku na temelju spajanja obitelji, pa tom prilikom dobivaju i boravišnu i radnu dozvolu", istaknula je Lidija Čavar iz Veleposlanstva Kraljevine Švedske. Zanimljivo je da je povećan trend odlaska na rad u inozemstvo uglavnom vezan uz europske države.
Veleposlanstvo SAD-a ove godine bilježi znatno manje zahtjeva za radnom vizom. "Prošle smo godine izdali 82 radne vize za privremeno zapošljavanje, dok smo u prvih šest mjeseci ove godine izdali njih samo 25. U tih je šest mjeseci izdano samo 29 "P" viza, koje se izdaju glazbenicima, NBA igračima i ostalim "izvođačima". U prošloj godini njih je bilo čak 115", objašnjava Maša Crnjaković iz američkoga veleposlanstva.
U ukupnoj brojci ljudi koji odlaze na rad u inozemstvo veliku stavku čine oni koji plaću zarađuju na kruzerima. Zagrebačka agencija Uspinjača ove je godine na taj način ukrcala 170 ljudi. "Mi ukrcavamo isključivo hotelsko osoblje. Sve bi više ljudi išlo raditi na brod, pa je trenutačno omjer zahtjeva i ukrcaja oko deset prema jedan", kaže Siniša Golac, direktor agencije Uspinjača.
Golac dodaje: "Interes bi sigurno bio i veći da nije dobne granice. Poslodavci, naime, u pravilu za rad na luksuznim brodovima ne uzimaju mlađe od 21 ili starije od 30 godina". Također je istaknuo da povećano zanimanje nije isključivo hrvatski trend. "Kriza diktira situaciju na tržištu rada, pa je tako povećani interes zamjetan još u Češkoj, Poljskoj, Francuskoj, pa čak i u Velikoj Britaniji", kaže Golac. (A. P.)
Izvor: Business.hr
