Prije 20 godina Hrvatska je na 30 radnika imala 10 umirovljenika, sada je taj omjer pao na 12 radnika prema 10 umirovljenika.
Čak i kada umirovljenici odrade puni radni vijek, a to je u Hrvatskoj učinilo njih samo 11 posto, iznos mirovine nije vezan uz plaćene doprinose. Nepravednost mirovinskog sustava može se proučiti na primjeru muškarca koji je puni radni vijek zarađivao prosječnu plaću, koja je trenutačno 5.311 kuna, te ima 2.334 kune mirovine, a u isto vrijeme, radniku koji je 40 godina bio prijavljen na minimalac, država jamči 2.264 kune minimalne mirovine.
Iako je u mirovinski sustav uplatio dva i pol puta više, mirovina prosječno plaćenog radnika, recimo nastavnika u školi, samo je 70 kuna veća od one radnika na minimalcu. "Osobe s niskim plaćama u povoljnijem su položaju, ali država mora zadržati primjerenu razinu solidarnosti", kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Prije 20 godina Hrvatska je na 30 radnika imala 10 umirovljenika, sada je taj omjer pao na 12 radnika prema 10 umirovljenika, a procjene su da će se njihov broj izjednačiti. To je i jedan od razloga zbog kojega Ekonomski institut prognozira da će se idućih desetljeća mirovine spuštati na 30 posto prosječne plaće te će se ujednačavati, neovisno o uplatama u prvi stup.
"Čak i kad bi se udio doprinosa za drugi stup odmah povećao sa 5 na 10 posto, to generaciji kojoj je oko 50 godina ne bi bitno utjecalo na iznos mirovina. Povećanje izdvajanja jedno je od dugoročnih rješenja, ali problem je što trošak treba odmah platiti", kazao je Nestić, jedan od autora istraživanja.
Ministar Đuro Popijač potvrdio je da se unutar njegova resora osnovala stručna radna skupina koja dorađuje mirovinski sustav, no neodređen je oko rokova. Očekuje se rješenje za prve mirovine iz drugog stupa, a ima prijedloga i da se intervenira u sustav povlaštenih mirovina. Očekuje se i ukidanje ranijeg odlaska u mirovinu za političare te ograničavanje povlaštenih mirovina. (T. B.)
Izvor: Večernji list
