Do kraja veljače za mirovine je otišlo 5,8 milijardi kuna ili malo manje nego prošle godine, a za 2011. planirano je 163 milijuna kuna više.
Sa 18,9 milijardi kuna tekućih izdataka u siječnju i veljači proračunska je potrošnja od lanjske bila tri posto ili gotovo 600 milijuna kuna manja. Ukupni rashodi su smanjeni jer su ulaganja u dugotrajnu imovinu, ponajprije građevinske objekte, više nego prepolovljena. Zbog strukture rashoda tempo njihova smanjenja u ostatku će se godine teško održati, ali su barem bolji izgledi da neće probiti lanjske gabarite, piše Jadranka Dozan u Poslovnom dnevniku.
To zasad sugeriraju i izdaci za mirovine, zdravstvo i socijalnu skrb te druge socijalne naknade koje čine oko 54 posto rashoda. U siječnju i veljači za te je naknade građanima i kućanstvima potrošeno 10,23 milijarde kuna ili 60-ak milijuna manje nego lani. Proračunom su planirane na 64,5 milijardi, odnosno 716 milijuna niže od lanjskog plana i zasad se to čini ostvarivim.
Za mirovine je do kraja veljače otišlo 5,8 milijardi kuna. To je gotovo simboličnih osam milijuna manje nego lani, no broj korisnika mirovina u međuvremenu je porastao za 25-30 tisuća, na 1,2 milijuna. Na masu isplata očito je utjecalo smanjenje povlaštenih mirovina. Ipak, zbog očekivanog porasta broja umirovljenika proračunom je ove godine za mirovine isplanirano 163 milijuna više.
Glavnina ušteda u sferi socijalnih prava trebala bi se dogoditi u zdravstvu. Na pozicijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje planirano je smanjenje za 480 milijuna (na 20,2 milijarde kuna), a u prva dva mjeseca naknade HZZO-a u iznosu tri milijarde kuna bile su 57 milijuna manje nego lani. Povrh toga za zdravstvo i socijalnu skrb utrošeno je 350 milijuna kuna.
Izdaci za rodiljske naknade, dječje doplatke i skrb za branitelje zasad su također nešto manji od lanjskih. A unatoč rastu broja nezaposlenih naknade za njih porasle su neznatno, na 285,7 milijuna kuna, jer su istodobno u prosjeku smanjena prava "per capita". Za bruto plaće državnih i javnih službenika (bez onih u zdravstvu koji su u rashodima HZZO-a) u dva je mjeseca potrošeno tri milijarde kuna ili oko 0,7 posto više.
Uključujući i doprinose na plaće, rashodi za zaposlene ove su godine planirani na lanjskih 22,6 milijardi kuna, ali u to je uračunat rast plaća od 0,5 posto za minuli rad te 2,2 posto u obrazovanju. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
