Hrvatskim tvrtkama u jezičnoj industriji pristupanje Europskoj uniji omogućava ogroman potencijal.
Značaj jezične industrije je neupitan jer prema istraživanjima i podacima konzultantske tvrtke Common Sense Advisory globalna se industrija procjenjuje na 26 milijardi dolara u 2010., od toga 43% nosi europsko tržište, a do 2013. industrija bi trebala dostići vrijednost od 38 milijarde US dolara – istaknuo je Renato Beninatto, predsjednik ELIA-e (European Language Industry Association – Europska asocijacija jezične industrije) na trodnevnom posjetu Zagrebu.
Beninatto je, u svom posjetu Zagrebu, u sklopu zajedničkog konzultantskog projekta s tvrtkom Ciklopea, prezentirao značaj i trendove industrije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nastup na Filozofskom fakultetu predstavio je i Asocijaciju tijekom cjelovečernjeg druženja s uvaženim hrvatskim i stranim gostima.
Asocijacija, između ostalog, pomaže stručnjacima iz jezične industrije da unaprijede nastup na domaćem i stranom tržištu kroz edukacije, savjetovanje, stručne seminare te doprinosi razvoju standarda struke koje je nužno postaviti da bi se omogućila visoka razina usluge u ovom sektoru.
Organizaciju ovog trodnevnog posjeta Renata Beninatta omogućila je tvrtka Ciklopea koja je ujedno i jedina hrvatska tvrtka članica Asocijacije. Cilj je da se čim više hrvatskih i regionalnih tvrtki učlani u Asocijaciju da bih kroz sinergiju mogli kvalitetnije nastupati na stranim tržištima, a posebice u svjetlu pristupanja Hrvatske, a i regije, Europskoj uniji.
Uzimajući u vidu trendove u industriji koji se fokusiraju na optimizaciju poslovnih procesa kroz automatizaciju i korištenje tehnologije, te povećane tržišne volumene nužna je konstantna edukacija i praćenje trendova da bi tvrtka koja se bavi language businessom opstala u ovom brzorastućem sektoru. "Glavni trend u industriji je potraga za povećanjem produktivnosti prvenstveno zbog demografskih razloga. Broj prevoditelja ne raste istim tempom kao i volumen sadržaja koji se stvara. U budućnosti ćemo imati sve više sadržaja, a manje ljudi koji prevode. To zahtijeva napredak u tehnologiji", istaknuo je Beninatto u svom izlaganju na cjelovečernjem druženju.
Sandra Boljkovac Stojak, izvršna direktorica tvrtke Ciklopea, izjavila je da hrvatske tvrtke koje su u language businessu ne smiju strahovati od pristupanja Europskoj uniji jer će hrvatski jezik postati 24. službeni jezik EU što omogućava našim tvrtkama ogroman potencijal. "Ako gledamo samo jedan segment online marketinga, svaka će tvrtka trebati svoje web stranice prilagoditi na jezik svog krajnjeg korisnika jer proizvodi se kupuju ako se razumiju, a u personaliziranom pristupu korisniku kao jedinom najkvalitetnijem marketinškom nastupu, obraćanje na materinjem jeziku bit će nužno. Samo u ovom dijelu i nastupu na EU tržištu govorimo o 552 moguće jezične kombinacije", navela je Boljkovac Stojak.
Pored navedenog, Beninatto je dodao da se ogromni potencijali kriju u javnom sektoru kao većinskom konzumentu jezičnih usluga, autoindustriji, IT sektoru (posebno software dio), pravnom sektoru i ostalim industrijama.
Uzimajući u obzir globalizaciju i činjenicu da za pokretanje language businessa jedan student treba samo laptop i svoje stručne vještine možemo reći da se studentima smiješi prosperitetna budućnost i unosan business. Koliko će svaki pojedinac i/ili tvrtka koja se bavi language businessom iskoristiti ove potencijale vrijeme će zasigurno pokazati.
