Maksimalna zabrana iznosi sedam godina. Hrvatska neće moći zatvoriti svoje tržište pred radnicima iz Bugarske i Rumunjske.
Italija i Austrija u neslužbenim kontaktima s hrvatskom vladom najavile su da će uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika nakon što uđemo u EU. Odluku opravdavaju pragmatičnim razlozima, a ne strahom da Hrvati mogu ugroziti njihovo tržište rada, piše Večernji list.
Austrijsko javno mnijenje smatra kako ne treba olakšavati dolazak novih Hrvata obzirom da ih već puno radi kod njih. Italija pak ima visoku zaposlenost te godišnjim kvotama određuje broj stranaca koji mogu legalno raditi kod njih. Njemačka, hrvatsko omiljeno gastarbajtersko odredište, zasad nije najavljivala takve mjere i ukinuli su zabranu rada za članice iz istočnoeuropskih zemalja jer se procjenjuje da će im u iduće dvije godine trebati 10 milijuna radnika.
Prema zemljama koje uvedu zabranu zapošljavanja bez radnih dozvola, Hrvatska bi mogla uzvratiti istom mjerom, ali u Ministarstvu gospodarstva kažu da o tome ne razmišljaju, a zbog najmlađeg članstva nećemo ni biti u poziciji da zatvaramo svoje tržište pred radnicima drugih zemalja jer su one prve ušle u EU. Procjenjuje se da će najveći pritisak na zapošljavanje u Hrvatskoj stizati iz Bugarske i Rumunjske. U obje zemlje plaće iznose 300 do 400 eura, Bugari nemaju jezičnih barijera, a mnogi Rumunji se i sada pozivaju na svoje hrvatsko porijeklo te rade bez dozvola.
Njihove vlade neće uvoditi zabrane za Hrvate, ali nama su najviše zanimljive Austrija, Italija i zbog blizine tržišta i tradicije za što ćemo vjerojatno ostati uskraćeni još najmanje dvije, a najviše sedam godina.
Europska vlada daje pravo svim članicama da uvedu sedmogodišnju zabranu zapošljavanja bez radnih dozvola za sve radnike iz novih članica ili da to čine postupno, na dvije, tri do sedam godina. Neslužbene informacije koje su stizale iz Slovenije nisu najavljivale ograničenja, Iz Njemačke su izjave proturječne, no vjerojatno ćemo sve saznati iza 1. svibnja, kad istječe zabrana zapošljavanja za radnike iz zemalja koje su 2004. Ušle u Uniju. Samo su Irska, Velika Britanija i Švedska odmah otvorile tržište radnicima s Istoka, no tada nije bilo krize. (M. D.)
Izvor: Večernji list
