Osim minimalne plaće, ugovorom bi se uredila minimalna prava radnika, a primjenjivao bi se na sve zaposlene.
Hrvatska udruga sindikata (HUS) ovih je dana Vladi odnosno Uredu za socijalno partnerstvo poslala prijedlog općeg kolektivnog ugovora kojim bi se uredila minimalna radna prava za sve zaposlene. Pregovori o općem kolektivnom ugovoru predviđeni su sporazumom koji je u studenome Vlada potpisala sa sindikatima, no dosad nije bilo inicijative niti s jedne strane.
HUS predlaže da se općim kolektivnim ugovorom, osim minimalne plaće, utvrde iznosi dodatka za prekovremeni rad, rada noću i nedjeljom, iznosi regresa i božićnice te drugih materijalnih prava. Zakon o radu u brojnim odredbama upućuje na uređenje niza prava kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. No, dosad je kolektivnim ugovorima obuhvaćeno oko polovice zaposlenih, dok su ostali praktički prepušteni (samo)volji poslodavaca, piše Ljubinka Marković u Vjesniku.
Tržište rada u Hrvatskoj podijelilo se na dvije kategorije radnika - za prvu su sindikati proteklih 15 godina kroz kolektivne ugovore ugovorili kakva-takva prava i radne uvjete, a druga kategorija je golema vojska radnika, najčešće u manjim i srednjim privatnih tvrtkama s mizernim plaćama, radom na određeno i u stalnom strahu od otkaza.
Svi zaposleni u javnim i državnim službama pokriveni su kolektivnim ugovorima, oko 70 posto u državnim tvrtkama te samo 45 posto u privatnom sektoru. Nakon privatizacije i stečaja niza velikih poduzeća sindikati su ostali jaki u javnom sektoru, državnoj upravi, velikim sistemima i velikim privatnim tvrtkama, pa su tamo i zaključili kolektivne ugovore. Viškovi radnika godinama su se slijevali u manje nove privatne tvrtke, no sindikati u privatnom sektoru organiziraju tek oko 17 posto zaposlenih, pa je i golema većina tih radnika ostala bez ikakve zaštite. Za radnike kod malih poslodavaca često nema ni pravilnika o radu, nego se sve ugovara u ugovoru o radu, dakle u četiri oka ili "kako gazda kaže".
Opći kolektivni ugovor prije svega bi zajamčio minimalna prava za te radnike, koji se ne usude pitati ni za godišnji odmor, a kamoli za regres, koji su mahom prijavljeni na minimalac i kojima poslodavci u pravilu ne plaćaju prekovremeni rad ni rad nedjeljom i blagdanima. "Svrha općeg kolektivnog ugovora jest da zaštiti radnike koji nisu sindikalno organizirani te da se proširenjem ugovora ne sve zaposlene i poslodavce spriječi nelojalna konkurencija onih poslodavaca koji ne poštuju ni minimalna prava radnika, pa su i jeftiniji na račun zaposlenih", ističe čelnik HUS-a Ozren Matijašević.
HUS predlaže minimalna prava zaposlenih koja predstavljaju standarde dosegnute u dosadašnjem procesu kolektivnog pregovaranja. Minimalac bi po HUS-u trebao iznositi 50 posto prosječne plaće u prethodnoj godini. Sadašnji bruto minimalac od 2.814 kuna povećao bi se na 3.840 kuna, na što vjerojatno neće pristati poslodavci, ako i dođe do pregovora, jer bi niz tvrtki završio u stečaju.
Sindikati imaju i prilično visoke zahtjeve i u slučaju drugih prava, što je vjerojatno dio pregovaračke taktike. Tako HUS predlaže da svi poslodavci u državi plaćaju 50 posto više prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanom, a rad subotom 20 posto. Traže i obvezan dodatak za radni staž od 0,5 posto po godini, isplatu regresa i božićnice ukupno 2500 kuna, odnosno u visini neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.
Do visine neoporezive naknade bio bi i dar za djecu - 600 kuna, uskrsnica - 400 kuna, otpremnina pri umirovljenju – 8.000 kuna, potpora za duga bolovanja – 2.500 kuna. HUS traži i da svi poslodavci radnicima plaćaju prijevoz na posao i s posla, dnevnice (170 kuna), naknade za odvojeni život (1.600 kuna), jubilarne nagrade (od 1.500 do 5.000 kuna), te niz drugih materijalnih prava koja imaju zaposleni u tvrtkama s kolektivnim ugovorima.
Opći kolektivni ugovor nije novost u Hrvatskoj, jer ih je početkom devedesetih bilo nekoliko sve do 1995. godine, kada je donesen prvi Zakon o radu. Tada su se sami sindikati odrekli općih kolektivnih ugovora, uzdajući se da će s vremenom sve radnike pokriti granskim kolektivnim ugovorima. Sada, na neki način, priznaju da nisu u tome uspjeli, te da se radnike mora zaštititi na drugi način.
O HUS-ovu prijedlogu općeg kolektivnog ugovora trebaju se, kako kaže predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, očitovati Vlada, poslodavci i ostale sindikalne središnjice, nakon čega bi se mogli otvoriti pregovori u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća. Ministarstvo gospodarstva i rada već se očitovalo, a kako ističe državni tajnik Krešimir Rožman, iako takav ugovor nije predviđen ZOR-om, ako se tri strane dogovore može se sklopiti i opći kolektivni ugovor. (T. B.)
Izvor: Vjesnik
