Ministarstvo gospodarstva već ima prvu verziju zakonskih izmjena, a jučer se čulo da Vlada nudi mogućnost izlaska iz drugog mirovinskog stupa i povratak u prvi svima koji su na početku reforme imali između 40 i 50 godina života.
Izborna godina nije dobro vrijeme za promjene u mirovinskim propisima, ovo razdoblje treba iskoristiti za dodatne analize, ali odmah nakon završetka izbora treba ići u dorađivanje sustava, jedan je od zaključaka radionice Instituta za javne financije i mjesečnika Banka o dosadašnjim učincima mirovinske reforme.
Hanfa je prije dva mjeseca predložila značajne promjene u radu mirovisnkih fondova, a jedna od krupnijih je njihova djelomična nacionalizacija i predaja 50-postotnog udjela u vlasništvo članova. Vlada nije stala iza tog prijedloga, već ga je uzela kao jedan od početnih za raspravu, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Ministarstvo gospodarstva već ima prvu verziju zakonskih izmjena, a jučer se čulo da Vlada nudi mogućnost izlaska iz drugog mirovinskog stupa i povratak u prvi svima koji su na početku reforme imali između 40 i 50 godina života. Prema toj varijanti, povrat u prvi stup mogao bi se izabrati odmah nakon donošenja zakona ili u trenutku umirovljenja.
Neki sudionici jučerašnje radionice nisu skloni otvaranju drugog stupa, a Dinko Novoselec tvrdi da davanje mogućnosti povratka u drugi stup neće riješiti problem, ali će nagristi sustav. "Kada se drugi stup jednom otvori, pitanje je gdje će biti kraj", rekao je Novoselec. Iako su iskustva prvih tisuću umirovljenica iz drugog stupa loša, on vjeruje da najmanje sto tisuća osoba nije pogriješilo. Razliku u mirovini Novoselec bi namaknuo davanjem dodatka od 27 posto i za umirovljenike drugog stupa.
Zoran Anušić, ekonomist svjetske banke, kaže da nije problem isplatiti 27 posto dodatka za tisuću osoba, ali bio bi za milijun. Ujednačavanje prava ne znači nužno i isplatu dodatka, već je moguće i njegovo ukidanje. Loše je kada vlade svjesno stavljaju osiguranike u nepovoljniji položaj i onda im daju mogućnost da biraju. Svjetska banka zagovara varijantu po kojoj bi se troškovi mirovinske reforme priznavali kao mirovinski dug, pa ni tranzicijske zemlje ne bi smanjivale izdatke za drugi stup ili išle na nacionalizaciju privatne mirovine.
Predstavnica sindikata Jagoda Milidrag Šmid izjasnila se protiv povećanja doprinosa za drugi stup te upozorila da su podaci Hanfe i fondova proturječni. Fondovi inače predlažu da se u zakon ugradi formula za smanjenje naknada koje naplaćuju društva, spremni su sudjelovati u financiranju Regosa, a zalažu se i za uvođenje potportfelja u koji bi se prebacivali osiguranici, ovisno o dobi. (T. B.)
Izvor: Večernji list
