Kriza, globalizacija i razvoj tehnologije donose sveobuhvatne i brze promjene na tržištu rada, koje ne mogu svi pratiti.
"Daleko najbolja nagrada koju život nudi je prilika naporno raditi posao vrijedan toga", rekao je Theodore Roosevelt, američki predsjednik, u svom govoru povodom Dana rada 1903. Danas milijarde ljudi diljem svijeta koje tragaju za tom nagradu istovremeno nailaze na uspjeh i razočaranje.
Čak i u razvijenim zemljama koje se trenutno bore s krizom, mnoštvo ljudi, vjerojatno više no ikad, rade na svom poslu iz snova te kući nose i dobru plaću i osjećaj da rade nešto vrijedno. U rastućim gospodarstvima, kao što su Kina i Indija, mnogi barem imaju bolji posao, nego što su ikada mislili da je moguće. Ipak, u velikom dijelu svijeta nezaposlenost je uporno visoka, a poslovi koji se nude su slabo plaćeni, teški i nezadovoljavajući.
To ima ozbiljne političke posljedice, ne samo za američkog predsjednika Baraka Obamu, koji riskira izgubiti svoj posao iz snova zbog neuspjeha u otvaranju dovoljno radnih mjesta za svoje sunarodnjake. Kada je Obama ušao u Bijelu kuću, u siječnju 2009. stopa nezaposlenosti je, s oko 5% koliko je iznosila početkom 2008., narasla na više od 8%, a danas iznosi oko 9%.
>>Vezano: Budućnost rada: dobitnici i gubitnici na globalnom tržištu rada
Prosvjedi i neredi
Ma koliko se Amerikanci žalili, u usporedbi s nekim drugim zemljama njihovo gospodarstvo predstavlja sliku i priliku dobrog zdravlja. U slabijim gospodarstvima eurozone radna mjesta su žrtvovana u ime štednje, pogotovo u javnom sektoru, kako bi se izbjeglo povećanje zaduženja. Bijes izazvan visokom nezaposlenošću pridonio je i prošlomjesečnim neredima u Britaniji. Također, krajem lipnja, tisuće mladih nezaposlenih Španjolaca prosvjedovalo je u gradovima diljem zemlje, te su pokrenuli marš na Bruxelles, kako bi skrenuli pažnju na šokantno visoku stopu nezaposlenosti među mladima od 40%.
Izvan razvijenog svijeta, Arapsko proljeće, koje je srušilo vlade u Tunisu i Egiptu, djelomično je pokrenuto zbog nedostatka posla za mlade. Čak i u rastućima Kini i Indiji, vlade muku muče s osiguravanjem dovoljno radnih mjesta za mlade koji tek dolaze na tržište rada. U objema zemljama još uvijek stotine milijuna ljudi žive u krajnjem siromaštvu, pogotovo u ruralnim sredinama.
Rat za talente
No, iako se mnogi suočavaju s 'gladi' za poslom, manjina profitira od sve jačeg 'rata' za talente. Oni su u dobroj poziciji da zahtijevaju zanimljive i ispunjavajuće poslove, pod njihvom uvjetima. Ali iznad svega plaće tih ljudi – od viših menadžera do investicijskih bankara i inženjera informatike u Silicijskoj dolini – rastu pod nebo. Najkvalitetniji tako dobivaju višestruku plaću običnog radnika. To je u mnogim zemljama dovelo do rastuće nejednakosti u primanjima, što može dovesti do povećanja socijalnih napetosti.
Vlade svijeta mogu se opravdavati da svoje zemlje vode u najgorim vremenima od Velike depresije, no to vjerojatno ne tješi 205 milijuna ljudi diljem svijeta koji su trenutno nezaposleni. No, današnji problemi s nezaposlenošću samo su djelomično posljedica ekonomske krize. Globalizacija i razvoj tehnologije donose dugoročne promjene u globalnom gospodarstvu koje mijenjaju strukturu tržišta rada. Kao rezultat toga, vjerojatno je da će nezaposlenost u razvijenim zemljama ostati visoka, čak i ako će se u onima u razvoju smanjivati.
Smanjivanje nezaposlenosti zahtijevat će strukturne reforme. To su promjene u obrazovnom sustavu koji bi trebao osigurati da ljudi steknu znanja i vještine potrebne gospodarstvu, prilagodba poreznog sustava, modernizacija sustava socijalne skrbi te stvaranje klime koja potiče poduzetništvo i inovacije. Ove reforme nisu jednostavne i zahtijevat će vremena, no vlade bi trebale nastaviti u tom smjeru.
Outsourcing
Promjene koje se događaju postavljaju veliki izazov ne samo pred vlade, već i pred poslodavce i radnike. No, imaju i potencijala otvoriti mnogo novih radnih mjesta.
Jedan primjer promjena koje se danas događaju na tržištu rada pod utjecajem globalizacije i razvoja tehnologije, a koji užasava neke, dok drugima otvara prilike, su i internetske stranice koje spajaju tvrtke koje imaju potrebu obavljanja određenog posla i honorarne radnike voljne taj posao odraditi. Tvrtke koje se time bave spuštaju outsourcing, široko prihvaćen prošlog desetljeća, na razinu pojedinog radnika. To odgovara poslodavcima, koji mogu angažirati radnike gdje god ih trebaju, ali i radnicima, koji više ne moraju raditi za velike tvrtke i, zapravo, uopće ne moraju odlaziti iz kuće da bi obavili posao.
Najveći dio poslova preko tih internetskih stranica dolazi iz razvijenih zemalja, a obavljaju ga ljudi iz nerazvijenih zemalja, pri čemu tvrtke imaju manji trošak. Tako premještanje poslova u inozemstvo u potrazi za jeftinijom radnom snagom nije više ograničeno na proizvodne djelatnosti, već uključuje i sofisticiranije poslove, od programiranja do copywritinga i back-office usluga. To će zasigurno svugdje imati utjecaja na visinu plaća.
Globalno tržište
To pak uzrokuje paniku među sredovječnim visokokvalificiranim radnicima u razvijenom svijetu, koji su gledali što se događa kod outsourcinga proizvodnje. No za radnike u zemljama u razvoju koji su jednako kvalificirani te promjene predstavljaju pravu priliku i oni ih objeručke prihvaćaju.
Globalno tržište rada neće svima donijeti boljitak – bit će pobjednika i gubitnika, koji mogu pružiti čvrst otpor promjenama. Na primjer, svjetski BDP bi se mogao udvostručiti ako se ukinu sva ograničenja slobodnog kretanja radnika, tvrde stručnjaci. No, političke posljedice takve masovne migracije mogle bi vladama uzrokovati velike probleme, pogotovo u razvijenim zemljama, zbog čega nije vjerojatno da će vlade otvoriti vrata svoje zemlje svim zainteresiranima.
U usporedbi s prijašnjim izbojima globalne povezanosti i tehnološkog napretka promjene koje se danas događaju na tržištu rada mogle bi proizvesti neuobičajeno velik broj gubitnike, djelomično i zato jer se odvijaju u vrijeme duboke recesije, a djelomično i zato što se odvijaju eksponencijalnom brzinom. Prioritet vlada stoga mora biti održati broj gubitnika niskim koliko god je to moguće. (T. B.)
Izvor: The Economist
