U četiri godine izgubljeno je čak 100 tisuća radnih mjesta, većinom u privatnom sektoru.
Zbog lavine stečajeva koji tresu gospodarstvo, Hrvatska se sve više približava rekordnoj brojci nezaposlenih koju je imala u ožujku 2002. godine. Tada je, naime, na burzi rada bilo prijavljeno nešto više od 415 tisuća građana. I tada, kao i danas, Hrvatskom je harao stečajni tsunami, koji je iz mjeseca u mjesec punio novim regrutima evidencije Zavoda za zapošljavanje.
Računica pokazuje da je prve dvije godine mandata Vlade Ivice Račana bez posla ostalo oko 74 tisuće ljudi, nakon čega dolazi do pokretanja investicijskog ciklusa u cestogradnji i promjene trenda, pa kraj svog mandata Račanov kabinet dočekuje s nešto više od 310 tisuća nezaposlenih, piše Jutarnji list.
Sada 343 tisuće nezaposlenih
Taj se broj narednih godina nastavio smanjivati, što zbog nastavka investicijskog ciklusa u gradnji autocesta, što zbog HDZ-ova zapošljavanja u državnoj upravi, javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi. No onda je došla kriza iz koje Hrvatska nikako da ispliva već četvrtu godinu za redom, a s njom i prava eksplozija nezaposlenosti, tijekom koje se ugasilo preko 100 tisuća radnih mjesta, gotovo isključivo u privatnom sektoru.
Nezaposlenih je danas, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) gotovo 343 tisuće. Toliko ih je naime bilo u evidencijama HZZ-a upisano krajem veljače. Samo u odnosu na kraj prošle godine – dakle, tijekom siječnja i veljače – broj nezaposlenih porastao je za gotovo 28 tisuća. Kako sada stvari stoje, taj broj će se sljedećih mjeseci nastaviti povećavati. Na to je, uostalom, nedavno ukazao i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji je procijenio da bi broj nezaposlenih u svibnju mogao doseći 350 tisuća, nakon čega bi se trebao početi smanjivati.
No, neovisni ekonomisti manje su optimistični od Čačića. Ova će godina tvrdi Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, biti u znaku smanjivanja zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, a slično nas čeka i u prvoj polovici iduće godine. "Tek bi gospodarski rast od tri posto godišnje mogao osigurati otvaranje novih radnih mjesta. Prve znakove tih pozitivnih kretanja očekujem tek u drugoj polovici sljedeće godine, nakon što uđemo u EU. Do tada bismo već trebali implementirati neke reforme", ističe Šantić, čije prognoze govore da bi Hrvatska u 2012. trebala imati prosječnu stopu nezaposlenosti od 18,6 posto, dok je prosjek za prošlu godinu iznosio 18 posto.
Reforme
No, da bi država potakla rast zaposlenosti, najprije mora provesti reforme koje će olakšati život privatnom sektoru, od kojeg se opet očekuje da otvara nova radna mjesta. Jednu od ključnih uloga u tome trebale bi imati izmjene radnog zakonodavstva, no na kojima još nije bogznašto napravljeno. Nadalje, treba voditi računa i o tome da reforme kratkotrajno znače i nastavak rasta nezaposlenosti, što za sobom vuče i veće troškove za državni proračun i one sretnike koji imaju posao. Konačno, velika nepoznanica u toj jednadžbi bit će i sudbina brodogradnje. Jedino što je sigurno je da će nekoliko desetaka tisuća nezaposlenih privremeno naći posao u turizmu.
"Možda bismo trebali shvatiti da država neće zapošljavati i da ona ne može puno napraviti na smanjenju broja nezaposlenih. Na njoj je da pokuša pomoći, ali tako da, primjerice, potakne dodatno obrazovanje, a ne da sama zapošljava", ocjenjuje Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
U kojoj mjeri nezaposlenost u Hrvatskoj već poprima obrise prave socijalne katastrofe dovoljno govori i statistika, koja pokazuje da je u veljači dugotrajno nezaposleno bilo gotovo 143 tisuće građana, ili preko 40 posto nezaposlenih. Sve ugroženija kategorija su mladi, kojih je u veljači više od 65 tisuća tražilo posao. Dodatan je problem što gotovo 56 tisuća nezaposlenih nema nikakvo iskustvo.
(T. B.)
Izvor: Jutarnji list
