Kriza je ugasila brojne obrte, poljoprivreda je u recesiji nastavila propadati, proizvodnja se još brže gasila, a građevina tonula.
Dok je u protekle četiri krizne godine u proizvodnji, trgovini i obrtima u Hrvatskoj ugašeno gotovo 200.000 radnih mjesta, u administraciji i javnim službama otvoreno ih je skoro 50.000. Alarmantan je to podatak koji pokazuje usporedba broja radnih mjesta po djelatnostima iz travnja ove i travnja pretkrizne 2008. godine.
Najkraće rečeno, kriza je ugasila brojne obrte, poljoprivreda je u recesiji nastavila propadati, proizvodnja se još brže gasila, a građevina tonula. Među gubitnicima je trgovina koja se, zbog povećanja broja nezaposlenih i erozije životnog standarda građana, počela urušavati. S padom gospodarske aktivnosti u tim su se djelatnostima gasila i radna mjesta u njima, piše Jutarnji list.
Koliko je stanje teško, uostalom, dovoljno govore i dva najsvježija podatka koja je objavio DZS: onaj o padu industrijske proizvodnje, koja je u travnju ove godine bila čak 9,4 posto manja nego prije godinu dana, te onaj o padu prometa u maloprodaji, koja je u travnju pala za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Još je gore prošao izvoz, čiji su rast u recesiji vladajući često isticali kao krunski dokaz da nas na kraju ipak čekaju bolji dani: prema podacima DZS-a, izvoz roba u travnju je bio čak 19,3 posto manji nego lani u istom mjesecu.
Ekonomsko groblje koje je iza sebe ostavila recesija vidi se i po zatvaranju radnih mjesta. U kriznoj računici u protekle četiri godine najgore je prošao obrt, koji je zatvorio više od 50.000 radnih mjesta. No, slično je i u prerađivačkoj industriji, koja je ugasila gotovo 48.000 radnih mjesta. Veliko smanjenje broja zaposlenih prisutno je i u trgovini i djelatnosti popravaka vozila, gdje je u četiri godine zatvoreno gotovo 40.000 radnih mjesta. Građevina, nekad velika uzdanica hrvatskoga gospodarstva dosad je zatvorila više od 22.000 radnih mjesta. Do smanjenja broja zaposlenih, premda puno manjeg nego u drugim djelatnostima, došlo je čak i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
S druge strane, administracija i javne službe nastavile su otvarati radna mjesta i u krizi. Iako bi bilo nekorektno sve to pripisivati zapošljavanju na državnim skutama, jer u obrazovanju i zdravstvu rade i privatnici, a broj zaposlenih u obrazovanju trebalo je povećati i zbog, primjerice, bolonjskog procesa, jasno je da su se javne i državne službe te lokalna samouprava, kao i javna i komunalna poduzeća, i u kriznim vremenima pokazala kao spas za desetke tisuća naših sugrađana. Ukratko, političke elite su radnim mjestima u njima kupovale lojalnost i glasove, a čini se da su u krizi i više nego inače proradile i razne prijateljske, rođačke i susjedske veze.
"Privatni sektor prolazi kroz 'čišćenje', odnosno kroz restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih. S druge strane, u javnom sektoru nije bilo prave fiskalne prilagodbe. Doduše, broj zaposlenih u javnom sektoru je povećan i zbog potreba EU, ali glavni razlog je taj što nije provedena prilagodba", ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke.
No, podaci o otpuštanju i zapošljavanju u protekle četiri godine otkrivaju još jednu neugodnu istinu – onu koja kaže da Hrvati nakon više od 20 godina kapitalizma sanjaju o radu za državu, dok od privatnika bježe. U biti, tranzicija je stvorila dvije Hrvatske, a kriza je samo produbila jaz među njima. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta podsjeća da prema istraživanjima zaziremo od poduzetništva. "Trend da javni sektor bude rezervoar radnih mjesta nastavlja i nova Vlada, što svojom kadrovskom politikom, što projektima koje je najavila", smatra Lovrinčević.
Broj zaposlenih u posljednje četiri godine u Hrvatskoj je smanjen za gotovo 147.000, pokazuje računica utemeljena na podacima državne statistike. No, to ne znači da se ovaj veliki broj nezaposlenih povećao za toliki iznos jer je dio ljudi otišao s tržišta rada, uglavnom u mirovinu. Stoga smo u travnju ove godine imali oko 324.000 nezaposlenih, što je za oko 79.000 više nego u travnju 2008. godine. Problem je što bi se gašenje mnogih radnih mjesta moglo pokazati trajnim. Hrvatska, naime, već četvrtu godinu zaredom ne uspijeva isplivati iz ekonomske depresije, novih investicija nema, a 'okidača' koji bi pokrenuo razvoj, a time i stvaranje novih radnih mjesta, jednostavno nema na vidiku. Očito, mnoga radna mjesta vjerojatno su zauvijek izgubljena. Dio krivnje za to snosi napredak, koji je jednostavno ugasio neka zanimanja, dok je druga, poput onih u IT sektoru, bacio u prvi plan. Sada se čeka novi zamah i gospodarski rast koji bi stanje u budućnosti trebao promijeniti.
(T. B.)
Izvor: Jutarnji list
