Svaki četvrti građanin doživio je diskriminaciju jednom ili nekoliko puta.
Da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, izglasano je Općom deklaracijom UN-a o ljudskim pravima još davne 1948. No 64 godine poslije u Hrvatskoj je svaki četvrti građanin doživio diskriminaciju jednom ili više puta, za četvrtinu građana bilo bi neprihvatljivo da im dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere, a 55 posto građana ne bi zaposlilo Rome u svojoj privatnoj tvrtki da je imaju...
Diskriminacija je najraširenija u području rada i zapošljavanja, a najučestaliji su razlozi za diskriminaciju socijalno podrijetlo i imovinsko stanje, koji su u našoj zemlji, koja grca u krizi, izbili na prvo mjesto, ispred nacionalne pripadnosti, političkog uvjerenja, spolne orijentacije te vjerske pripadnosti, piše Večernji list.
Rezultati su to istraživanja javnog mišljenja o diskriminaciji u Hrvatskoj provedenog u travnju ove godine, a na okruglom stolu u Zagrebu predstavili su ih Ured pučkog pravobranitelja Jurice Malčića i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta 'Jačanje kapaciteta institucije pučkog pravobranitelja' koji je Malčić provodio s UNDP-om, koji je projekt i financirao.
Da diskriminacija, koju građani najčešće shvaćaju kao podcjenjivane, ponižavanje, neopravdano razlikovanje na temelju spola, boje kože ili vjere, spada u najveće probleme ili je drže najvećim problemom smatra tri četvrtine građana. Ispitanici smatraju da je najraširenija u području rada i zapošljavanja, u čak 63 posto slučajeva, a drugo područje u kojem je diskriminacija najviše raširila pipke je ono zdravstvene zaštite (35 posto), a pravosuđe je na trećem mjestu (31 posto).
Iako je i pučki pravobranitelj lani primio najviše pritužbi iz područja rada i zapošljavanja, najčešća osnova diskriminacije, za razliku od istraživanja, po Malčićevu izvješću, bila je pripadnost manjinskim etničkim skupinama.
Inače, prema istraživanju, dvije petine građana smatra da ne bi bilo dobro zapošljavati azilante, a svaki četvrti građanin drži da Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbijaju klijente. Kad je riječ o predrasudama i negativnim stavovima, istraživanje je pokazalo i da oko polovica građana ima predrasude o starijim i mlađim generacijama, pa ih 40 posto drži da su starije generacije manje sposobne od mlađih, a polovica je smatrala da su mlađe generacije neodgojene i bez moralnih nazora. (T. B.)
Izvor: Večernji list
