Ove godine samo 8.217 radnika zaposleno za stalno.
U špici turističke sezone i svih drugih oblika pojačanog sezonskog rada državna je burza evidentirala više nezaposlenih nego prijašnjih mjeseci, tako da je pitanje dana kada će se konačna brojka nezaposlenih vratiti iznad 300 tisuća.
Čak i optimistično nastrojeni ekonomisti vjeruju da slijede mjeseci sumornog rasta nezaposlenosti na 350 tisuća sve do idućeg proljeća i neke nove nade da će spas doći s turističkom sezonom, piše Večernji list. „Ne vidim krizi kraja. Dok god promet i prihod budu padali, svako novo zapošljavanje je trošak i neće ga biti. Ne mogu poslodavci piliti granu na kojoj sjede“, kaže poduzetnik Branko Roglić, vlasnik niza tvrtki u turizmu i trgovini.
On sam u turizmu je, kaže, nešto malo zaposlio sezonskih radnika, a u ostalim djelatnostima svakodnevica se svodi na na borbu da održi pozicije. „Svi smo mi taoci nezasitne administracije kojoj se ne može nadavati dovoljno novca“, uvjeren je Roglić.
Veliki srpanjski skok nezaposlenosti od približno četiri tisuće iznenađenje je i za stručnjake koji pažljivije prate trendove u svijetu rada, a ističu da se dogodio zbog pojačanih otkaza u privatnom sektoru. Na burzi kažu da još uvijek ne bilježe masovne otkaze iz velikih sustava koji se stalno spominju (HŽ, ceste i slično), ističući da im dolazi po nekoliko radnika iz stotina malih tvrtki i obrta koji gube dotadašnji stalni posao.
U srpnju je na burzu došlo 105 tisuća radnika koji su prethodno bili zaposleni za stalno ili na određeno. Osim njih prijavilo se i trinaest tisuća mladih koji su maturirali ili diplomirali, te se pridružuju velikoj vojsci nezaposlenih. K tome, u evidenciju se vraćaju i volonteri koje je prošla vlada masovno zapošljavala u javnom sektoru pod firmom 'stručnog osposobljavanja' kako bi fiktivno smanjili nezaposlenost u izbornom razdoblju. I ova je vlada imala velike ambicije s volonterskim radom, ali zasad su 'zaposlena' sa tek 2.163 volontera u odnosu na planiranih 10 tisuća.
„Moguće je da su poslodavci postali značajno oprezniji sa svojim perifernim zaposlenicima“, kaže sociolog Teo Matković koji uočava pogoršanje kod još jednog trenda zapošljavanja. Ove je godine svega 5 posto zaposlenih s burze dobilo ugovor na neodređeno vrijeme, a svim ostalima ponuđene su samo fleksibilne varijante: ugovor na određeno, sezonski poslovi, ugovor o djelu i slično.
Od siječnja do kolovoza putem ugovora na neodređeno vrijeme zaposleno je svega 8.217 radnika, protekle godine takve je ugovore dobivalo oko 15 tisuća radnika godišnje, a 2007. uoči početka krize – 25 tisuća.
Budući da pad gospodarstva neće biti zaustavljen ni ove godine, već se blagi oporavak prebacuje na iduću, sve je izglednije da će i sljedeća godina biti obilježena rastom nezaposlenosti te ponudom kratkotrajnih, slabo plaćenih poslova u privatnom sektoru i velikim pritiskom na ulazak u javni sektor.
Izvor: Večernji list
