Tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u prvih šest mjeseci ove godine poslovale su sa gubitkom od 600 milijuna kuna.
Nove uprave u većini tvrtki nisu uspjele zaustaviti negativni trend u poslovanju, troškovi za plaće zaposlenih i dalje rastu, a dugovanja premašuju 4 milijarde kuna.
Zbog ove katastrofalne situacije kao i zbog činjenice da je gospodarstvo u teškoj krizi, Vlada je odlučna u namjeri da reže prava radnika i da uprave u pregovorima sa sindikatima pokušaju dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora.
Na zadnjoj sjednici Vlada je poništila zaključak o kolektivnom pregovaranju od 02. kolovoza jer su shvatili da se ne može jednako ponašati prema tvrtkama koje posluju dobro i prema onima koji su najveći gubitaši. Zato će onima koji posluju s plusom smanjiti povlastice u manjoj mjeri, dok će se gubitašima zamrznuti božićnice i regrese, smanjiti naknade za prijevoz, dnevnice, dopunsko osiguranje, otpremnine...
Sindikati se ovim mjerama burno protive i poručuju Vladi: ‘Ne damo ni lipe stečenih prava’. Analitičari pak tvrde kako su radnici u državnim tvrtkama predobro plaćeni, a sada se ponašaju kao da su te tvrtke njihovo vlasništvo i ne shvaćaju da njihove povlastice financiraju porezni obveznici!
Jučerašnji sastanak Uprave HEPa i sindikata nije dobro započeo i nije ništa dogovoreno zbog činjenice da se sindikati čak nisu mogli dogovoriti ni tko će ih predstavljati. Denis Geto, iz Strukovnog sindikata radnika HEP-a, kaže da ni u idućih mjesec i pol dana neće doći do pregovora jer se sindikati moraju dogovoriti oko toga tko će ih zastupati.
“Postoje neki veći sindikati koji dogovaraju neke stvari s Upravom, ali mi ne želimo odstupiti od svojih stajališta i ne damo ni lipu stečenih prava. HEP nije u problemima, to što nije bilo kiše, nije razlog da se nama oduzimaju prava”, kaže Geto.
HEP u prvih je šest mjeseci poslovala s gubitkom od 315,5 milijuna kuna, za razliku od prošle godine kada je u istom razdoblju imala dobit od 543,6 milijuna kuna. Ipak, sindikat Petrokemije zaprijetio je Vladi velikom pobunom ako se usudi srezati im prava, iako je ta tvrtka prvu polovicu godine završila s gubitkom od 50 milijuna kuna, te u razdoblju između 2009. I 2010. godine zabilježila minus od 400 milijuna kuna. Istodobno, troškovi za zaposlene rasli su za 12 milijardi kuna.
Sindikalistu Željka Klausa to ne zabrinjava: “Vlada u najkraćem roku mora povući svoj zahtjev za promjenom kolektivnih ugovora”, poručuje i upozorava da će u suprotnom ‘sve sindikalne središnjice u Hrvatskoj prekinuti socijalni dijalog’.
Ekonomist Željko Lovrinčević upozorava da Vlada ne smije popustiti pritiscima: “Svi ti ugovori moraju se mijenjati! U javnim tvrtkama postoji višak preplaćenih radnika! Koliko će vlada imati potporu za svoje planove kod novih uprava, treba vidjeti. Jer uprave su u problemima, s jedne strane moraju investirati, a s druge čeka ih restrukturiranje. Ne može biti ili jedno ili drugo, već mora doći i do jednog i do drugog.”
U Plinacro-u danas nastavljaju s pregovorima koje su počeli prije dva mjeseca. Tvrtki je pala dobit značajno - s 65,5 milijuna kuna na 28,7 milijuna kuna, a izdaci za plaće porasli su za gotovo 3 milijuna kuna. Uprava će slijediti, kažu, naputke Vlade.
Kada je riječ o povećanju iznosa za plaće, u tvrtki se pravdaju odlukama bivše uprave koja je svom bivšem direktoru morala isplatiti otpremninu od 908 tisuća kuna bruto. Razlog povećanju iznosa za plaće leži i u činjenici da je porasla vrijednost sata rada, da je za 82 djelatnika povećan koeficijent i to mjesec dana prije izbora, te da su na temelju kolektivnog ugovora svi dobili pravo na dopunsko osiguranje.
U sindikatu Plinacro-a kažu da su oni za to da se prava režu u onim tvrtkama koje loše posluju, ali da isto tako treba voditi računa da se neke tvrtke bore na tržištu te da bi smanjenjem plaća postale nekonkurentne.
“Apsolutno sam za to da se gleda poslovanje tvrtki kod rezanja prava, ali opet u okvirima, jer ne može netko zbog uspjeha imati abnormalno visoku plaću, niti bi netko zbog neuspjeha trebao imati prenisku plaću”, kaže Zdenko Mućnjak is Sindikata radnika INE i društava INE Zagreb.
U HŽu i Hrvatskim šumama pregovaraju o smanjenju prava. HŽ je prvih šest mjeseci završio s gubitkom od 174 milijuna kuna, a istodobno su povećali rashode za zaposlene za 9,8 milijuna kuna. U Hrvatskim šumama, pak, drže se naputaka Vlade i čekaju pregovore sa sindikatima. “Predložili smo promjene i sada čekamo da se sindikati izjasne. Predložili smo da se neka prava zamrznu i da svi podnesemo teret krize”, kaže predsjednik Uprave, Ivan Pavelić.
Članak u cijelosti pročitajte na jutarnji.hr
