U Hrvatskoj radi samo svaka druga osoba u radnoaktivnoj dobi. Svega 1,18 zaposlenih uzdržava 1 umirovljenika.
Hrvatska je, već treću godinu zaredom, zemlja s najslabijim gospodarskim rastom među svim zemljama srednje i istočne Europe, upozoravaju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu. Osim što smo na začelju po pokazateljima gospodarskog rasta i zaposlenosti, zbog nedostatka strukturnih reformi prednjačimo i po rastu javnog duga, piše Glas Slavonije.
Analitičari navode da je, osim u baltičkim zemljama, BDP lani porastao i u Poljskoj, Slovačkoj i Bugarskoj, dok je u ostalim zemljama pao ili stagnirao.
"U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a gospodarsku je aktivnost uz inozemnu potražnju uglavnom podupirala i domaća potražnja, a u ostalim je zemljama u prvom redu vidljivo slabljenje domaće potražnje", napominju HNB-ovi analitičari.
Što se tiče kretanja na tržištu rada, analitičari HNB-a ističu da je u prva tri tromjesečja prošle godine broj zaposlenih osoba blago porastao na godišnjoj razini u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumunjskoj, dok je u promatranim zemljama regije zabilježen pad, pri čemu najsnažniije smanjenje zaposlenosti bilježi upravo Hrvatska.
"Anketna stopa nezaposlenosti tijekom drugog i trećeg tromjesečja 2012., baš kao i u prvom tromjesečju iste godine, od svih promatranih zemalja bila je najviša u Hrvatskoj. Pritom su visoke stope nezaposlenosti zabilježene i u Latviji i Slovačkoj, a najnižu stopa imala je Češka. U usporedbi s Latvijom, koja poput Hrvatske bilježi iznimno visoke stope nezaposlenosti, u toj zemlji istodobno raste broj zaposlenih osoba, za razliku od Hrvatske, gdje je visoka stopa nezaposlenosti i dalje praćena dugotrajnim smanjivanjem broja zaposlenih osoba. Upravo zbog takvih trendova Hrvatska ima najnižu stopu aktivnosti od svih promatranih zemalja", ističu analitičari.
"Kad uđemo u EU, Hrvatska će u njoj biti zadnja po stopi zaposlenosti. U Hrvatskoj radi samo svaka druga osoba u radnoaktivnoj dobi, a i taj se omjer pogoršava, s tim što je omjer broja zaposlenih i umirovljenika 1,18 prema 1 te je povijesno najniži", ocijenila je nedavno Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta.
"Na kraju rujna 2012. razina javnog duga u Hrvatskoj bila je među najvišima, a krajem 2013. mogla bi biti još nepovoljnija u usporedbi s drugim zemljama. Naime, prema posljednjim dostupnim projekcijama EU, većina promatranih zemalja provest će fiskalnu konsolidaciju i u 2013., a u Hrvatskoj bi se, ako se rebalansom proračuna znatno ne smanje rashodi, manjak mogao ponovno produbiti", zaključuje se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke.
Izvor: Glas Slavonije
