Prema toj formuli, najveća dopuštena kamatna na potrošačke kredite i dopuštene minuse pala bi sa sadašnjih 12 na 11%. Najveća kamata mora biti jedan postotni poen niža od zatezne kamate, koja je 12%.
Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka pripremili su formulu po kojoj će se ubuduće ograničavati kamate na kredite.
Najveća kamata na stambene kredite može biti samo jedan postotni poen iznad prosječne kamatne stope odobrene u prethodnoj godini, piše Večernji list.
Stambeni će se krediti grupirati prema valutama te će HNB jednom godišnje objavljivati podatak o kamatama vezanim uz eure, švicarske franke i kune.
Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37%, pa bi po toj formuli najveća kamata na stambene kredite bila 6,37%.
Prema najavi ministra financija ovaj će se tjedan o prijedlogu zakona razgovarati na užem kabinetu Vlade.
Prođe li sve kako je zamišljeno, zakon bi se odnosio i na nove i na stare kredite, pa velik broj korisnika stambenih, ali i potrošačkih kredita može očekivati pad kamata.
Sugovornik Večernjeg lista navodi da će banke dobiti 90 dana da postojeće kamatne stope usklade s propisanim limitima. Kako se računa da će zakon ići na dva čitanja, a treba biti donesen do 1. srpnja – te bi niže kamate mogle nastupiti tek potkraj rujna.
Vrijedi i za stare kredite
Kad je riječ o stambenim kreditima vezanim uz euro, a uzeti su do 2010., njihove su kamate stope uglavnom bile iznad 6% pa bi ta grupacija građana mogla najviše profitirati na Linićevu zakonu.
Lani i preklani su kamate bile niže i kretale su se iznad 5% jer su banke spašavale investicije u nekretninskom biznisu akcijskim kreditima.
Za potrošače će biti dobro što će upravo te kamate biti baza za utvrđivanje limita, ali pitanje je kako će bankari odgovoriti na taj prijedlog, i hoće li se, na primjer, obratiti Ustavnom sudu da ih zaštiti od retroaktivne primjene zakona.
Pitanje je i kako će se utvrditi prosječne kamate na švicarske franke u 2012., jer tih kredita lani uglavnom nije bilo u ponudi.
Hrvatska udruga banaka nije željela komentirati neslužbene najave ministra Linića jer, kažu, nisu vidjeli prijedlog i nisu bili uključeni u njegovu pripremu.
Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže da su kamate tržišna veličina i da treba voditi računa da nisko postavljena granica ne isključi određeni krug građana iz kreditnih tijekova ili da pojedine grupe proizvoda nestanu iz ponude. Uvelo bi se ograničenje dopuštenog minusa na jednu plaću kao i prijelazni rok za smanjenje minusa.
Izvor: Večernji list
