Prošle godine zabilježeno je 305 slučajeva obolijevanja od profesionalnih bolesti. Dalmatinci obolijevaju zbog azbesta, a Slavonci od naprezanja.
Kako je nedavno objavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, od 1997. do 2011. evidentirane su 317.774 ozljede na radu, 734 smrtna slučaja na radu, a u tom vremenu evidentirano je i 2.112 slučajeva dijagnosticiranja profesionalnih bolesti, piše Glas Slavonije.
Izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti iz 2007., u nas je 57 takvih bolesti. U RH je zaključno s 31. prosinca 2012. bilo 305 slučajeva profesionalnih bolesti, obuhvaćene su Registrom profesionalnih bolesti koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR).
Petogodišnjim praćenjem profesionalnih bolesti, od 2008., njihov broj raste, počevši od 183, da bi 2011. narastao na njih čak 488, a 2012. pao na 305. Neslavni rekord iz 2011. vezuje se za povećan broj zahtjeva za utvrđivanjem profesionalne etiologije bolesti nastalih izloženošću azbestu.
Tako je udio bolesti izazvan azbestom u 2011. čak 89, a lani 77,7 posto i to su najčešće profesionalne bolesti u Hrvatskoj, a prednjači Dubrovačko-neretvanska županija – u 2012. sa čak 175 slučajeva. Slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija s 45. I voditeljica Službe za izobrazbu i informiranje HZZZSR-a, prim. dr. sc. Ana Bogadi-Šare, specijalist medicine rada, ističe da su zadnjih godina najčešće bolesti uzrokovane azbestom.
"Osim njih, najčešće profesionalne bolesti u 2012. bile su sindromi prenaprezanja, a nastaju preopterećenjem pojedinog dijela koštanozglobnog sustava kao što su npr. upale tetiva, sindrom karpalnog kanala ili kompjutorska šaka. Javljaju se u različitim djelatnostima. Nadalje, među najčešćima u 2012. bili su i vibracijski sindromi što nastaju djelovanjem vibracije na ruke, a vezuju se uz šumarsku djelatnost. Po učestalosti tu su i zarazne bolesti, a javljaju se u zdravstvenoj djelatnosti", ističe dr. Bogadi-Šare.
U Slavoniji, tj. u njenih pet županija, najviše se boluje od sindroma prenaprezanja. Takvih slučajeva u Požeško-slavonskoj županiji u 2012. bilo je pet, a u Osječko-baranjskoj dva, dok Vukovarsko-srijemska županija profesionalno boluje od sindroma vibracija (intenzivna šumarska djelatnost) - četiri slučaja.
Dr. Bogadi-Šare kaže kako radnik ima prava iz zdravstvenog osiguranja – naknadu za vrijeme bolovanja u 100-postotnom iznosu i neplaćanje participacije pri korištenju zdravstvene skrbi. “Njegova prava iz mirovinskog osiguranja su, ako profesionalna bolest uzrokuje trajno smanjenje ili gubitak radne sposobnosti, invalidska mirovina ili dio nje (ako je smanjenje radne sposobnosti samo dijelom uzrokovano profesionalnom bolešću), obračunava se kao da je radnik odradio puni mirovinski staž”, kaže dr. Ana Bogadi-Šare.
Na spomen priznate profesionalne bolesti često se misli kako ona automatski znači i beneficirani radni staž, što nije točno.
“Radnik kojem je priznata profesionalna bolest ne dobiva automatski staž osiguranja s povećanim trajanjem, tzv. beneficirani radni staž”, naglašava dr. Ana Bogadi-Šare: “Da bi radnik imao pravo na njega, potrebno je da je njegovo radno mjesto proglašeno takvim u skladu sa Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Pri utvrđivanju je li neki posao takav da zahtijeva takav staž, priprema se dokumentacija sukladno Pravilniku o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem koja uzima u obzir i broj profesionalnih boelsti koje su nastale pri obavljanju tih poslova.”
Specijalist medicine rada pri HZZZSR-u, dr. Ana Bogadi-Šare, ističe kako su profesionalne bolesti rijetko smrtonosne bolesti. “Osim kada je riječ o, primjerice, malignim tumorima koji su zabilježeni kod izloženosti azbestu i ionizirajućem zračenju”, navodi dr. Bogadi-Šare.
Izvor: Glas Slavonije
