U pet godina recesije jedino su zaposleni u poduzećima kojima je vlasnik država zadržali svoj životni standard, pokazuje analiza plaća u državi koju je za Jutarnji list napravila tvrtka Bisnode.
Srednja neto plaća u tim poduzećima, odnosno ona koju prima najveći broj zaposlenika porasla je u prošloj godini u odnosu na 2008. za 6,9% na 5249 kuna. Istovremeno, zaposlenicima u privatnim kompanijama plaća je lani u odnosu na 2008. pala 2,3% i iznosila 3028 kuna.
Lani je najveći broj zaposlenih u državnim kompanijama imao 73,3% veću plaću od najvećeg broja zaposlenih u privatnim poduzećima. U posljednje dvije godine jaz između onih koji rade za državna i privatna poduzeća dodatno se produbio, jer su 2010. u državnim tvrtkama imali 67,05% veću plaću od zaposlenih u privatnom sektoru. Jaz se produbljuje svake godine tijekom krize jer je 2008. plaća u državnim tvrtkama bila 58,29 posto veća od plaća u privatnim tvrtkama.
Analiza pokazuje da na stabilnost ili rast plaća mogu računati i svi oni koji rade u poduzećima u kojima je država pretežni vlasnik, odnosno drži više od 50% vlasničkog udjela, ali i u onima u kojima ima manjinske vlasničke udjele.
Plaće su u državnim kompanijama tijekom svih pet godina krize rasle, a zadržale su se na istoj razini čak i 2011. u drugom recesijskom valu koji je pogodio Europu pa i Hrvatsku, dok je te godine srednja neto plaća u privatnim poduzećima dosegla najnižu razinu od 2995 kuna neto.
Prava zaposlenika u državnim kompanijama otporna su na krizu zahvaljujući snazi organiziranih sindikata i volji vlasti, bez obzira na to koja politička opcija vodila Vladu, jer svi na čelne pozicije državnih tvrtki imenuju direktore spremne zbog socijalnog mira potpisati kolektivne ugovore koji osiguravaju visoka prava zaposlenih.
"Nažalost, u državnim poduzećima uvijek se uhljebljavaju ljudi koji su podržavali strukturu koja je otišla i uvijek je tako, pa su državna poduzeća uvijek milosrdniji i osjetljiviji poslodavac. U privatnom sektoru vlasnici su orijentirani isključivo na profit i podaci o plaćama pokazuju da su u krizi maksimalno iskoristili pozivanje na opću štednju u državi kako bi smanjili troškove zaposlenih", komentirao je podatke o plaćama Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Kako državne tvrtke štite svoje plaće pokazuje i novi, neraskidivi kolektivni ugovor u HEP-u kojim je monopolist na tržištu nakon podizanja cijena struje za građane i za kompanije svojim zaposlenicima nadomjestio gubitak božićnice i regresa nagradom u povodu Dana HEP-a od 3500 kuna neto koju će im isplatiti u kolovozu.
Već tradicionalni primjer dobro plaćenih zaposlenika u državnom sektoru su Hrvatske autoceste, gdje je kolektivni ugovor sklopljen prije dvije godine, kada su sindikati s Upravom ispregovarali da se plaće jednom godišnje usklađuju s rastom troškova života. Primjeri dviju monopolističkih državnih kompanija pokazuju da su zaposlenici koji primaju plaću iz prihoda od prodaje struje ili cestarine bolje plaćeni od korisnika koji im struju moraju platiti.
Izvor: Jutarnji list
