Makroekonomist Željko Lovrinčević upozorava da smo među zemljama koje čekaju da se udio državne potrošnje smanji rastom BDP-a.
Gospodarstvo se u drugoj polovici 2013. vratilo na razinu iz 2004., što znači da smo u pet godina krize izgubili cijelo desetljeće rasta. Država u tom istom razdoblju nije smanjivala, nego je, štoviše, povećavala svoje troškove. Zbog takvog će se pristupa, uvjereni su analitičari, Hrvatska u standard iz 2008. vratiti tek 2020., a i to jedino ako već sada počnemo provoditi reforme, piše Večernji list.
Ulaganja manja nego 2005.
Koliko je duboka kriza u Hrvatskoj pokazuju podaci o BDP-u. U stalnim cijenama lanjski je BDP gotovo jednak onom iz 2005. Međutim, struktura BDP-a pokazuje da je 2005. investicija bilo više nego danas jer su tada nosile 27% BDP-a, dok su lani u BDP-u sudjelovale s 20 posto. S druge strane, udio državne potrošnje u BDP-u povećan je tijekom krize sa 18,5 posto na 20 posto. To i nije drastična razlika, ali je indikacija daljnjih problema u budućnosti jer se država nije prilagodila trendovima u gospodarstvu.
Makroekonomist Željko Lovrinčević upozorava da smo među zemljama koje čekaju da se udio državne potrošnje smanji rastom BDP-a, a to vodi u spor i nesiguran oporavak.
"Do 2020. nećemo se vratiti u standard koji smo imali 2008., a gubitak standarda od početka mandata vlade Zorana Milanovića nećemo uspjeti nadoknaditi sve do 2015.", siguran je Lovrinčević, koji ističe da većina građana danas živi daleko lošije nego 2011. S obzirom na to da su porezi veći nego na početku krize, građani žive znatno lošije, a to obeshrabruje investitore i poduzetnike.
Lovrinčević se stoga zalaže za oštre rezove koji prije svega moraju biti na pozicijama socijalnih transfera građanima, izdacima za zaposlene u državi te zdravstvu. Upravo su to kategorije koje nose najveći dio proračuna. Baltičke zemlje rezale su plaće i izdvajanja za socijalne transfere, nakon čega su relativno brzo izašle iz krize – napominje Lovrinčević, koji smatra da je i Hrvatska trebala postupiti slično. S tim se slaže i glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, koji ističe da je država djelovala prociklički na krizu, odnosno da je pomogla njezinu razbuktavanju jer se nije prilagodila padu gospodarstva. Od početka krize, napominje, imali smo povećanje poreza, što dovodi do pada i potrošnje i investicija.
Otkazi u javnom sektoru
"Mirovine ne treba smanjivati jer su ionako male, ali zato treba provesti reformu javne uprave i smanjiti broj zaposlenih, a treba uvesti i imovinski cenzus pri dodjeli socijalnih pomoći, koje se moraju objediniti", savjet je Šantića za rezanje troškova.
Plaće rasle brže nego proračun
Tijekom godina hrvatski je proračun jednostavno nabujao, a u postotku su najviše rasli rashodi za kamate, što je dokaz da Hrvatska više ne može održavati istu javnu potrošnju. Tako su kamate u odnosu na 2004. veće 110 posto, a u proračunu sudjeluju sa sedam posto, dok su nekad iznosile 4,6 posto. Za isplatu mirovina potrebno je izdvojiti gotovo 10 milijardi kuna više, ali su se zadržale na oko 30 posto proračuna, dok su plaće zaposlenih rasle bržim tempom nego je rastao ukupni proračun. S druge strane dječji je doplatak danas manji nego 2004.
Izvor: Večernji list
