Prema rezultatima istraživanja, 29 posto ispitanika u Hrvatskoj na crno zaradi do 24 posto svojeg godišnjeg prihoda, 16 posto ih zaradi 75 do 100 posto godišnjeg prihoda na crno, 15 posto od 25 do 49 posto godišnjeg prihoda, a 14 posto od 50 do 74 posto godišnjeg prihoda.
Približno je svaki deseti Europljanin lani kupovao robu ili usluge povezane s neprijavljenim radom, dok 4 posto stanovnika Europe priznaje da im je plaća isplaćivana na crno. Svakom tridesetom stanovniku Unije (3 posto) poslodavac je dio plaće isplaćivao na ruke, odnosno u gotovini.
Takva praksa isplate 'na ruke' učestalija je u malim poduzećima, a udio primanja koja se na taj način radniku isplaćuju najveći je na jugu Europe (69 posto), a slijedi istočna i središnja Europa s udjelom od 29 posto, dok se niže stope bilježe u kontinentalnoj Europi (17 posto) i nordijskim zemljama (7 posto). Zemlje s najvišim udjelom radnika koji su primali plaću »na ruke« su Latvija (11 posto radnika) i Hrvatska u kojoj osam posto radnika tako prima plaću.
Isplata na crno pogađa po sedam posto radnika u Grčkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, odnosno šest posto u Livi, Bugarskoj i Mađarskoj. To je samo dio rezultata istraživanja Eurobarometra koje je pokazalo da je neprijavljeni rad i dalje raširen problem u Europi premda njegova rasprostranjenost i percepcija varira od države do države.
Borba protiv rada na crno, odnosno neprijavljenog rada trebala bi obilježiti cijelu ovu godinu u svim zemljama Europe. Problemi na koje je ukazalo Eurobarometrovo istraživanje iskoristit će se za buduće akcijske planove.
Tako se očekuje da će Europska komisija u travnju predložiti pokretanje europske platforme za sprečavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada s ciljem jačanja suradnje među državama članicama kako bi se učinkovitije borilo protiv neprijavljenog rada.
Europljani godišnje potroše u prosjeku 200 eura na neprijavljenu robu ili usluge, dok građani na crno prosječno zarade 300 eura godišnje. Prema rezultatima istraživanja, 29 posto ispitanika u Hrvatskoj na crno zaradi do 24 posto svojeg godišnjeg prihoda, 16 posto ih zaradi 75 do 100 posto godišnjeg prihoda na crno, 15 posto od 25 do 49 posto godišnjeg prihoda, a 14 posto od 50 do 74 posto godišnjeg prihoda.
Tisuću i više eura na crno u promatranom razdoblju zaradilo je 19 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok je 13 posto ispitanika zaradilo od 201 do 500 eura, 11 posto do 100 eura, 10 posto od 101 do 200 eura, a osam posto od 501 do tisuću eura. Za 24 posto ispitanika u Hrvatskoj rad na crno jedini je izvor prihoda, dok ih 16 posto navodi kako država ništa ne čini za njih pa zbog čega bi onda plaćali poreze, a pet posto ispitanika navodi kako im socijalna pomoć niej dovoljna za život.
Istraživanje je pokazalo i da 11 posto ispitanika na razini EU priznaje da u u protekloj godini kupovali robu i usluge povezane s neprijavljenim radom, dok njih 4 posto priznaje da su obavljali neprijavljene plaćene djelatnosti. Niže cijene razlog su zbog kojeg 60 posto ispitanika poseže za neprijavljenom robom i uslugama, dok 22 posto ispitanika navodi da tako čine uslugu prijateljima. Interesantan je podatak i da 50 posto ispitanika rad na crno opravdava navodeći kako od toga korist imaju obje strane.
U nekim zemljama, od istraživanja provedenog u 2007. godini do lani, došlo je do promjena na tržištu pa se tako udio neprijavljenog rada bitno smanjio u Latviji, dok je blago povećan u Španjolskoj i Sloveniji. Iznimno povećanje potražnje za neprijavljenim radom zabilježeno je u Grčkoj (u kojoj je povećana i učestalost isplata »na ruke«), Cipru, Malti i u Sloveniji. Kako Hrvatska nije sudjelovala u ranijem istraživanju nije moguće vidjeti je li i kod nas u promatranom razdoblju došlo do rasta neprijavljengo rada.
Izvor: Novi list