Novi podaci velikog europskog istraživanja pokazuju da je Hrvatska na samom dnu EU po pitanju neplaćanja, a daleko najveći neplatiša je državni sektor: zbog toga gotovo 50% tvrtki kaže da više ne može rasti ni zapošljavati.
Hrvatskai dalje spada u skupinu najrizičnijih europskih zemalja kada je u pitanju urednost plaćanja, pokazuje istraživanje švedske tvrtke Intrum Justitia. Situacija je teža samo u susjednoj Bosni i Hercegovini, te u Grčkoj. Po rizičnosti naplate potraživanja Hrvatska se ove godine nalazi rame uz rame s Portugalom, a neznatno bolja situacija je u Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, kao i u financijskom krizom rastrganom Cipru, pokazuje Europski indeks plaćanja, kojeg svake godine, na temelju opsežne ankete, provodi Intrum Justitia.
U odnosu na prošlu godinu, objašnjava se u analizi, trajanje plaćanja u Hrvatskoj produljilo se. Građanima tako u prosjeku treba 50 dana da podmire svoje račune, a to je 20 dana više nego što bi trebalo. S plaćanjima još više kasne tvrtke, kod kojih se računi u prosjeku podmiruju u roku od 54 dana. Muku s plaćanjima i dalje muči i država, budući da je projsečan rok u kojem tijela javne vlasti podmiruju svoje obveze, prema tim nalazima, 62 dana.
Novčana suša
Glavni problem kašnjenja u plaćanjima je dugotrajna recesija, koja je dovela do prave novčane “suše”. Kada se na nju nadovežu i već tradicionalni hrvatski problemi s “kulturom neplaćanja”, ne čudi što je istraživanje pokazalo da 73 posto ispitanika ima iskustva s neurednim plaćanjima, a da 42 posto anketiranih poslovnih ljudi strahuje da će se rizici u plaćanjima u narednih godinu dana povećati. Dodatni razlog za zabrinutost proizlazi iz podatka da 35 posto poslovnjaka tvrdi kako je problem neplaćanja jedan od razloga zbog kojeg moraju otpuštati, a njih 47 posto žali se da zbog nemogućnosti pravodobne naplate svojih potraživanja ne može zapošljavati.
Problem neplaćanja nije samo hrvatski problem. Recesija i spor oporavak u cijeloj je Europi doveo do velikog rasta nelikvidnosti. Čak i u Njemačkoj više od trećine kompanija koje su sudjelovale u istraživanju žali se da zbog spore i zakašnjele naplate svojih potraživanja moraju otpuštati ljude. Slika s neplaćanjima jako se razlikuje od zemlje do zemlje, a i tu do izražaja dolazi podjela na disciplinarniji europski sjever i nedisciplinirani europski jug.
Velika potraživanja
Vrlo je zabrinjavajući podatak prema kojem je 55 posto od 10.000 europskih kompanija koje su sudjelovale u ovogodišnjem istraživanju poručilo da ima problema u poslovanju zbog nemogućnosti naplate ili zbog kašnjenja u naplati svojih potraživanja. Daleko od optimisitčnog je i podatak prema kojem su, zbog nemogućnosti naplate, europske tvrtke morale otpisati 360 milijardi eura potraživanja. To je, pokazuju računice, iznos koji je dovoljan za zapošljavanje osam milijuna ljudi. I jedan od razloga zbog kojih je oporavak sporiji od očekivanja.
Prosječni dug tvrtki: 562.000 kn
Prosječan iznos duga blokiranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj krajem ožujka je iznosio 562.369 kuna. To je 1,9 posto manje nego krajem ožujka lani, kada je prosječan dug iznosio 573.260 kuna, pokazuju podaci Fine.
U blokadi je, prema Fininim podacima, krajem ožujka bilo ukupno 60.041 poslovnih subjekata u Hrvatskoj, u kojima je bilo zaposleno gotovo 42.000 ljudi.
Ukupne neplaćene obveze iznosile su gotovo 33,8 milijardi kuna. Najveći problem s plaćanjima imaju tvrtke i obrti s područja Grada Zagreba. Tvrtke s područja metropole čine gotovo 38 posto svih hrvatskih tvrtkiu blokadi, a prosječna zagrebačka blokirana tvrtka dužna je više od 826.000 kune.
Velike dugove iza sebe ostavile su i blokirane tvrtke s područja Ličko-senjske županije, oko 662.000 kuna u prosjeku.
S druge strane, prosječno najmanje iznose dugovanja imaju blokirane tvrtke s područja Požeško-slavonske županije, manje od 282.000 kuna.
Gotovo četvrtina svih nenaplaćenih dugova otpada na tvrtke iz sektora građevinarstva. Prosječan dug građevinske tvrtke krajem ožujka iznosio je gotovo milijun kuna.
No, velike nepokrivene dugove ostavile su i tvrtke koje se bave trgovinom, prerađivačkom industrijom, hotelijerstvom i ugostiteljstvom, kao i poslovanjem nekretninama. Najmanje blokiranih subjekata, prema Fininim podacima, dolazi iz javne uprave i obrane te socijalnog osiguranja.
Izvor: Jutarnji list
