Ministar otkriva kako spasiti sustav u kojem na 1,42 milijuna radnika ide 1,22 milijuna umirovljenika.
Ministar Mrsić: 'Da bismo imali za mirovine, morat ćemo uvesti 300 tisuća radnika'
Najnovije studije o demografiji alarmantno su upozorenje da hrvatskom mirovinskom i zdravstvenom sustavu prijeti kolaps i puno prije nego što se ranije mislilo. Demografski trendovi u Hrvatskoj loši su, a ulazak u EU i otvaranje tržišta rada dijela članica za hrvatske radnike dodatno ih je pogoršao. Unatoč tome, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, tvrdi da stanje nije tako loše. Svoje zaključke crpi i iz netom dovršenog izvješća koji je Hrvatska pripremila za Europsku komisiju.
Prenosimo dio intervjua gdje je ministar dao odgovore na neka ključna pitanja:
Studija o demografskim trendovima, koju potpisuje Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, upozorava da bi se naš mirovinski i zdravstveni sustav mogao urušiti već 2030. godine. S druge strane, vi ste u više navrata ustvrdili kako je naš mirovinski sustav dugoročno održiv. Na čemu temeljite takav optimizam?
- Mi smo prvi put bili obvezni prezentirati Europskoj komisiji naš sustav mirovina i točno procijeniti održivost mirovinskog sustava. Pripremili smo analizu, Ageing Report, kojom smo pokazali da je naš sustav mirovina održiv. Radi se o vrlo zahtjevnoj analizi, u čijoj su izradi sudjelovali i stručnjaci Ekonomskog instituta i HZMO-a.
Ona pokazuje da broj umirovljenika do 2060. neće značajnije porasti, odnosno da će on 2060. iznositi oko 1,2 milijuna umirovljenika, što je otprilike kao sada. S druge strane, udio mirovina u BDP-u čak bi trebao i pasti, i to sa 10,9 posto u 2013. na 7,0 posto u 2060.
Očekuje se i povećanje udjela drugog i trećeg mirovinskog stupa, koji bi 2060. trebali imati udjel u BDP-u od 1,6 posto. Te projekcije uključuju i povećanje broja zaposlenih sa 52,3 posto u 2013. na 60,4 posto 2060. Sve to navodi na zaključak da je naš mirovinski sustav održiv, jasno uz uvjet izlaska iz recesije i povećanja broja zaposlenih.
Možda, ali sadašnji pokazatelji doista su loši. Omjer umirovljenika i zaposlenih je neodrživih 1:1,16, na 1,42 milijuna osiguranika dolazi 1,22 milijuna umirovljenika, a mirovinski sustav muku muči s isplatama mirovina. Mnogi tvrde da je samo pitanje trenutka kada će se on urušiti?
- Da, sada pokazatelji ne pozivaju na optimizam, no mi ipak očekujemo povećanje broja zaposlenih u Hrvatskoj i izlazak iz krize. Slažem se s gospodinom Čipinom da mirovinski sustav ima problem održivosti u sadašnjem omjeru zaposlenih i umirovljenika. Svima je jasno da u Hrvatskoj postoji problem radne snage. Ukoliko već sada ne shvatimo što trebamo napraviti u populacijskoj politici, suočit ćemo se s nedostatkom radne snage i 2030. nedostajat će nam oko 300.000 radnika.
Stanovništvo Hrvatske, kao i ostatka Europe, stari, i tu treba otvoriti pitanje migracijske politike, po uzoru na skandinavske zemlje. Ne bismo smjeli doći u poziciju da nam se imigracija događa stihijski jer bi to mogao postati i sociološki i kulturološki problem.
Hrvatska već i sada uvozi radnu snagu za pojedine djelatnosti. Ipak, podaci Eurostata pokazuju da strancima dosad i nismo bili zanimljivi za doseljavanje. Ovo malo imigranata koje i imamo uglavnom dolaze iz zemalja koje još nisu u EU, posebno iz BiH. Kako potaknuti imigrante da dođu i ostanu u Hrvatskoj?
- Hrvatska je članica EU, a u njoj je protok ljudi i kapitala slobodan. U našem slučaju, doduše, još postoji dio članica koji našoj radnoj snazi još nije otvorio vrata svojih tržišta, ali uskoro, 1. srpnja 2015., ističe to dvogodišnje prijelazno razdoblje. Nama je u interesu da što više njih to razdoblje ne produlji. Početkom godine predstoje nam intenzivni pregovori s tim zemljama.
Jasno je da zbog krize mnogi stranci na Hrvatsku ne gledaju kao na zemlju u kojoj bi željeli živjeti. No, kriza će proći i počet će se otvarati nova radna mjesta. Dio tih radnih mjesta privući će i strance. Trebat ćemo jasno odrediti za koja zanimanja i struke nas zanima radna snaga iz inozemstva. Morat ćemo paziti i da nam se ne dogodi “socijalni turizam”, odnosno doseljavanje ljudi koji bi ovdje dolazili ponajprije kako bi koristili socijalna prava, a što se već dogodilo u brojnim članicama EU.
Za koja zanimanja i djelatnosti ćemo posebno trebati uvoziti radnu snagu?
- Posebno u turizmu, poljoprivredi, energetici, malom i srednjem poduzetništvu. To nije utopija, to će uskoro postati stvarnost.
Kako objasniti da će zemlja sa 320.000 nezaposlenih mora uvoziti radnu snagu?
- Zato što mi kao zemlja starimo, više nas umire, nego što nas se rađa, a produljuje se i životni vijek. U takvim uvjetima, uvoz radne snage je neminovan. To je slučaj i s većinom zapadnoeuropskih zemalja. Jasno da veću imigraciju nećemo dopuštati dok imamo tako puno nezaposlenih i dok oni mogu popuniti radna mjesta koja se traže.
Crna Gora i Srbija su u pregovorima o ulasku u EU. Možemo li već sada reći kakav ćemo stav zauzeti oko slobode kretanja radnika iz tih zemalja?
- Dok god imamo tako velik broj nezaposlenih, naša će imigrantska politika biti restriktivna i prema njima.
Vratimo se na mirovinski sustav. Prijeti li opasnost od njegova kolapsa, posebno onog u prvom stupu?
- Moj odgovor je jasan - ne! Ne postoji čak ni šansa da se ne mogu isplaćivati mirovine iz prvog stupa. Država je već poduzela i određene mjere koje jamče njegovu održivost. Primjerice, razdvojene su radničke od mirovina po posebnim propisima.
Nadalje, smanjen je broj ljudi koji odlaze u invalidsku mirovinu s ranijih 12.000 na godinu na sadašnjih oko 3000. Očekujemo i rast broja zaposlenih. Poboljšali smo i uplate u naš mirovinski fond iako imamo pad broja zaposlenih, a posebno nakon uvođenja JOPPD obrazaca. I HZMO će pojačati nadzor nad uplatama doprinosa.
Hoćemo li se u budućnosti više morati oslanjati na mirovine iz drugog i trećeg stupa?
- Hoćemo. To je posljedica starenja stanovništva i smanjenja broja stanovnika. Primjerice, Hrvatska će, prema projekcijama, 2060. godine imati 3,7 milijuna stanovnika, što je 13 posto manje nego sada. Sustav generacijske solidarnosti kakav sad imamo ne može odgovoriti na takve izazove jer se on temelji na pretpostavci da puno ljudi radi, a da ih malo prima mirovinu, što kod nas odavno nije slučaj.
Ipak, čini se da država ne radi dovoljno na razvoju drugog i trećeg mirovinskog stupa. Odavno se govori o potrebi povećanja izdvajanja za drugi stup, ali doprinos za njega i dalje je samo 5 posto. S druge strane, mirovinci bi ulagali novac, ali tvrde da nemaju u što?
- Mirovinska reforma u Hrvatskoj nikada nije dovedena do kraja. Kada je zaživjela, bilo je predviđeno da će izdvajanja za drugi stup do 2010. doseći 10 posto, no to se nije dogodilo. Treći stup nije dovoljno razvijen. S druge strane zakonski smo ograničavali ulaganja drugog mirovinskog stupa u tvrtke u Hrvatskoj. Stoga je i većina sredstava iz drugog stupa u državnim obveznicama. To smo donošenjem zakona promijenili te sada mirovinski fondovi mogu više ulagati u hrvatske tvrtke.
Može li se očekivati povećanje izdvajanja iz plaće u drugi stup?
- Može, ali tek nakon što se Hrvatska ekonomski oporavi i kroz dulje vrijeme imamo povećanje BDP. Mi smo i planirali povećanje tih izdvajanja na sedam do devet posto, ali treba naći formulu kako da to ne poskupi cijenu rada.
Hrvatska je i po udjelu radnog aktivnog stanovništva na dnu ljestvice EU. Jedan od načina rješavanja tog pitanja je i povećanje dobi za odlazak u mirovinu. No, i oko toga smo ušli u sukob s Europskom komisijom?
- Izvješće koje smo poslali u Bruxelles pokazuje da nam nije potrebno skraćivanje rokova za produljenje radnog vijeka - kako to traže u EU. Sustav koji imamo je održiv i promjenom godine od kada će se početi povećavati dob za odlazak u mirovinu neće se dogoditi nikakav pomak. Stoga nema potrebe da požurujemo produljenje radnoga vijeka.
Hrvatska je u vrhu ljestvice EU i po nezaposlenosti. Kojim mjerama mislite rješavati nezaposlenost, a da to nije puko brisanje iz evidencije i mjere aktivne politike zapošljavanja?
- Oko tog brisanja iz evidencije razvila se velika fama. Međutim, kada usporedite brisanje iz evidencije prije izmjena zakona, sada kada je ukinuto da osobno morate dolaziti na šalter Zavoda za zapošljavanje, ono je na gotovo istoj razini.
Međutim, velik broj ljudi se sam odjavljuje, i to iz raznih razloga. Sociološki će biti vrlo zanimljivo vidjeti zašto se ti ljudi iz evidencije brišu na vlastitu inicijativu. Rade li to iz nekih osobnih razloga, ili zato što time izbjegavaju penalizaciju zbog nejavljanja svom savjetniku, ili zbog nekih drugih razloga, to ne znamo.
Vlada i u 2015. nastavlja s mjerama aktivne politike zapošljavanja. Operativni program za Europski socijalni fond “Učinkoviti ljudski potencijali“ je odobren i na raspolaganju nam je oko 12 milijardi kuna iz EU, kao i novac iz našeg proračuna, ukupno nešto više od 14 milijardi kuna. Značajan dio tih sredstava je usmjeren upravo na zapošljavanje naših dugotrajno nezaposlenih. Fiskalnim olakšicama posebno potičemo poslodavce da zapošljavaju naše starije sugrađane.
Velik je problem i nezaposlenost mladih. Od Nove godine naknada za one koji rade bez zasnivanja radnog odnosa povećava se na 2400 kuna. Ako poslodavac zaposli mladu osobu na neodređeno vrijeme, imat će i fiskalnu olakšicu u vidu oslobađanja plaćanja doprinosa na plaću kroz pet godina. Idemo i u redizajn strukovnog obrazovanja, i to na način da bude više prakse, a manje teorije, i u njega uključujemo i mentore. To je onda obrazovanje za tržište rada, a ne za nezaposlenost.
Velika očekivanja bila su i od javnih radova. Zašto ih država ne pokrene i tako omogući smanjenje broja nezaposlenih?
- Do sada su javne radove plaćali država i lokalna samouprava u jednakim iznosima. No, lokalnoj samoupravi to nije bilo toliko zanimljivo. U 2015. planiramo povećanje javnih radova, a njih će vjerojatno u cijelosti, u 100-postotnom iznosu, financirati država.
Koji bi se projekti proveli putem javnih radova?
- To je na lokalnoj samoupravi, ona mora iznijeti svoje projekte i prijedloge.
Postoji li u Hrvatskoj šansa, kao što je to slučaj u drugim članicama EU, da se skrati radni tjedan i tako pospješi zapošljavanje?
- Razmišljali smo o tome, ali to ćemo vjerojatno imati tek kada nam se oporavi gospodarstvo. Trenutno nam je u cilju očuvanje radnih mjesta. Stoga to ostaje za neka bolja vremena.
Izvor: Jutarnji.hr