Radi se o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili, javlja HRT.
Na današnjoj sjednici Vlada će raspravljati o Prijedlogu sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Radi se o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili, javlja HRT .
Vlada se za donošenje te mjere rukovodila isključivo socijalnim kriterijem i njome će biti obuhvaćen najsiromašniji sloj ljudi, korisnici socijalnih naknada, oni koji nemaju dodatne ušteđevine, niti dodatne imovine, primatelji invalidnina i oni koji su zbog takvog duga blokirani do godinu dana, a trebala bi obuhvatiti oko 60.000 građana.
Po prijedlogu sporazuma, prihvatljivi dug građana može iznositi najviše 35.000 kuna, kumulirano po svim vjerovnicima, i to na dan 30. rujna 2014., evidentiranog u Fini.
Od toga najviše 25.000 kuna može biti dug prema vjerovnicima kojima je osnivač država, odnosno javnim poduzećima kao što su HEP ili HRT, a 10.000 kuna prema ostalim privatnim vjerovnicima.
U listopadu prošle godine Vlada je počela razgovore s bankama, teleoperaterima i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima kojima su najsiromašniji građani dužni za usluge telefoniranja, komunalne usluge, struju, vodu i slično.
Spremnost na oprost dugovanja vrlo brzo su iskazale banke i predstavnici gradova dok su teleoperateri bili "najtvrđi", no na kraju je dogovor postignut i s njima.
Pred Vladom će se naći i prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava. Glavna je ideja te smjernice da se trošak sanacije s poreznih obveznika, odnosno građana, premjesti na dioničare i vjerovnike.
Izvor: Jutarnji list