Zašto recept za lijekove koji propiše liječnik hitne službe nije jednakovrijedan receptu koji propisuje liječnik primarne zdravstvene zaštite...
Zdravstveno ste osigurani, završili ste na hitnoj s djetetom koje ima visoku temperaturu, liječnik hitne službe vam zbog zdravstvenog stanja djeteta propisuje recept za antibiotik, s tim receptom odlazite u ljekarnu, ali tamo se ispostavlja da njegov recept nema istu vrijednost kao da vam ga je propisao liječnik primarne zdravstvene zaštite. Naime, propisani lijek morate platiti i to po punoj cijeni, a da biste ostvarili povrat novca jer plaćate nešto što kao zdravstveni osiguranik ne biste trebali platiti, morate otići svojem (djetetovom) liječniku i zatražiti potvrdu temeljem koje tražite povrat novca od HZZO-a.
Kako tportal doznaje u HZZO-u, cijela ta operacija odvija se protupropisno odnosno, ljekarne protupropisno naplaćuju lijekove koje su vam propisali liječnici hitne službe.
Do tog saznanja tportal je došao tragom pritužbe čitatelja kojima nije bilo jasno zašto recept za lijekove koji propiše liječnik hitne službe nije jednakovrijedan receptu koji propisuje liječnik primarne zdravstvene zaštite te zbog čega se mora platiti tako propisan lijek da bi se gubilo dodatno vrijeme na odlazak liječniku zbog administrativnih, a ne zdravstvenih razloga, kako bi se ostvario povrat novca zbog plaćanja onog na što pacijenti imaju pravo temeljem svog plaćenog zdravstvenog osiguranja. Nije im bilo jasno ni zbog čega liječnici bolničke hitne službe uopće ne mogu propisati recept za lijekove.
Budući da živimo u doba kad je vrijeme dragocjeno, osiguranici nerijetko naprosto ni ne traže povrat novca jer se za cijelu tu operaciju moraju potrošiti previše vremena pa radije plate i šute. Predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata dr. Jasna Karačić kaže da se nikad nitko nije žalio zbog spomenute prakse. Ljudi naprosto misle da je to normalno.
U Direkciji HZZO-a kažu kako liječnici u bolničkoj hitnoj službi ne mogu propisivati lijekove na recept, kao što nikada nisu dosad, a liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi propisuju lijekove, ali u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi.
"Osigurane osobe u slučaju potrebe za terapijom peroralnom ili parenteralnom zbrinute su unutar bolničke hitne službe, a u slučaju potrebe za daljnjom terapijom po izlasku iz bolnice ako ne mogu pričekati pravi radni dan svog izabranog doktora, javljaju se liječniku primarne zdravstvene zaštite u posebnom dežurstvu ili izvanbolničkoj hitnoj službi, pa nema potrebe da nakon otpusta s bolničke hitne službe odlaze u ljekarnu, plaćaju lijek te potom traže refundacije od HZZO-a. To nije u skladu sa zakonskim propisima", ističu u HZZO-u.
Tvrde kako liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi mogu propisivati lijekove na recepte na isti način i za iste lijekove kao što može njihov izabrani doktor u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Posebnost izvanbolničke hitne službe je u tome što liječnici količinski propisuju lijekove u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi.
Na pitanje postoje li situacije u kojima osiguranik mora ipak platiti lijek koji je propisao liječnik hitne službe, u HZZO-u odgovaraju kako je bilo slučajeva u kojima su pacijenti nakon otpuštanja iz bolničke hitne službe odlazili u ljekarnu po lijek i plaćali kako bi imali potrebnu terapiju do početka rada njihova izabranog doktora (primjerice na mjestima gdje nije organizirano posebno dežurstvo primarnog liječnika).
"Spomenuta praksa nije u skladu s propisima i intenzivno se radi na organiziranju pružatelja zdravstvene zaštite na način da se to više ne događa", naglasili su u HZZO-u.
Dakle, sljedeći put kad se od vas zatraži plaćanje lijeka koji vam je propisao liječnik hitne službe, to ne morate učiniti jer je, kaže HZZO, to plaćanje protupropisno.
