Mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), u javnosti poznatija kao “Mrsićeva” mjera, pokazala je vrlo mali učinak u zapošljavanju pa bi uskoro moglo doći do njezina ukidanja.
Preispitivanje mjere bila je, među ostalim, tema posljednje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak i ono je pokazalo da su se uz pomoć te mjere zapošljavale kategorije koje nisu teško zapošljive, dakle koje bi u većini slučajeva i tako dobile posao. Uglavnom su to osobe s VSS-om.
Poslodavci kod kojih rade ionako bi trebali radnika za to mjesto, a kad je mjera već na snazi i nudi mogućnost državne potpore, poslodavci su je sretno iskoristili i ostvarili te poticaje. "Kako je u državnim i javnim službama zapošljavanje zabranjeno, ovom mjerom popunjavale su se potrebe za radnicima", kaže Krešimir Sever (NHS) za Večernji list.
Od 10 tzv. 'sorovaca' samo jedan ili dva ostali bi raditi i nakon osposobljavanja i polaganja stručnog ispita, što je pokazatelj vrlo malog učinka stručnog osposobljavanja na trajno zapošljavanje. U odnosu na mjeru samozapošljavanja koja stoji 25.000 kuna, SOR je skup, a nije primjenjiv za sve, već samo za VSS i za obrtnička zanimanja, dok su mladi sa završenom srednjom školom tu diskriminirani.
Mladen Novosel (SSSH) navodi kako najteže zapošljive skupine radnika nisu obuhvaćene SOR-om pa se sindikati zalažu za to da Hrvatski zavod za zapošljavanje ponudi više prekvalifikacija, odnosno da se uvede više osposobljavanja za rad kod poznatog poslodavca. To su prekvalifikacije koje će kratko trajati, objašnjava Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike SSSH i ujedno članica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
GSV je raspravljalo o povezanosti poticajnih mjera zapošljavanja i mjera socijalne politike jer se javlja pitanje odbijanja nezaposlenih da rade za plaću od 3500 kuna ako primaju npr. 2000 kuna po raznim osnovama. U posljednje vrijeme iz redova poslodavaca u nekoliko se navrata moglo čuti kako vlada nestašica radne snage i kako bi trebalo povećati kvotu stranih radnika.
"Članica smo EU, lakša je mogućnost odlaska na rad u zemlje u kojima je daleko bolja plaća. Poslodavci će morati shvatiti da će za kvalitetne radnike u bilo kojem sektoru morati više i platiti. Morat će biti konkurentniji europskim poslodavcima", komentira Mladen Novosel. Dodaje i kako poslodavci traže veću kvotu stranih radnika jer očekuju da će doći iz zemalja u kojima su niže cijene rada (Rumunjska, Bugarska, BiH, Srbija, Albanija i druge), no to je kratkotrajna politika.
