Jedan vlasnik lokala koji je želio ostati anoniman rekao kaže kako su u njegovu susjedstvu dva lokala u posljednje vrijeme promijenili tvrtke preko kojih posluju te prijavili poslovanje izvan sustava PDV-a.
'Subjekt nije u sustavu PDV-a prema čl. 90 st. 2 Zakona o PDV-u, PDV nije obračunat', navodi se na računu izdanom u slastičarnici u zagrebačkom centru za koju je više nego očito da godišnje ostvaruje prihode veće od granice dozvoljene za oslobođenje plaćanja PDV-a propisane Zakonom o PDV-u koja iznosi 230 tisuća kuna.
Tvrtka preko koje slastičarnica posluje osnovana je 2016. godine, a do tada je poslovala preko druge tvrtke koja je, primjerice, 2015. godine prijavila godišnji prihod veći od osam milijuna kuna. Znači nije riječ o biznisu koji tek započinje s poslovanjem, na koji bi se trebao odnositi spomenuti zakon, nego uhodanom poslu za koji se može pretpostaviti da će godišnje ostvariti prihode veće od 230 tisuća kuna. No, ugostitelji se u posljednje vrijeme, čini se, na razne načine pokušavaju dovinuti neplaćanju PDV-a koji je početkom ove godine povećan sa 13 na 25 posto, piše Jutarnji list.
Jedan vlasnik lokala koji je želio ostati anoniman rekao kaže kako su u njegovu susjedstvu dva lokala u posljednje vrijeme promijenili tvrtke preko kojih posluju te prijavili poslovanje izvan sustava PDV-a.
"To je nelojalna konkurencija. Ja sam morao povećati cijene zbog većeg PDV-a, a moji susjedi se ‘reklamiraju’ kako su im cijene ostale iste, a oni osnovali novu tvrtku te subjekt prijavili izvan sustava PDV-a", upozorava.
Primjetio je da je taj 'biznis model' među ugostiteljima, kaže, u posljednje vrijeme zaista uzeo maha.
"Mogu tako svake godine osnovati novu tvrtku, i nikad ne platiti PDV, i to sve u istom prostoru i s istim ljudima", dodaje.
Porezna savjetnica Snježana Galić kaže da je namjera oslobađanja plaćanja PDV-a u prvoj godini poslovanja namijenjena početnicima u biznisu, tvrtkama koje tek započinju s radom, a ne već uhodanim poslovima za koje je i više nego očito da ostvaruju mnogo veće godišnje prihode od 200-tinjak tisuća kuna.
"U suprotnom, ako poslovanje nije bazirano na ekonomskoj logici nego je isključivo motivirano neplaćanjem PDV-a, to je to izigravanje zakona", kaže i dodaje: "Te tvrtke početnici su prvu godinu oslobođene plaćanja PDV-a, ali ako u toj godini ostvare prihode veće od 230 tisuća kuna (od 2018. 300 tisuća kuna), one godinu kasnije automatizmom ulaze u sustav PDV-a. Retroaktivno im se za prvu godinu, iako su ostvarile veći prihod, ne zaračunava PDV. Teoretski je moguće da svake godine otvorite novu tvrtku i tako izbjegavate plaćanje PDV-a, ali ne znam koliko je to dugoročno isplativo, i tko je spreman na takav rizik", kaže porezna savjetnica Galić.
U Zakonu o PDV-u stoji da se malim poreznim obveznikom smatra 'pravna osoba... čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000 kuna'. Stoga je 'porezni obveznik iz stavka 1. ovog članka oslobođen plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, te nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza'.
Ugostitelji su već burno reagirali zbog povećanja poreza na dodanu vrijednost s 13 na 25 posto te su već u prvim minutama nove godine morali prilagoditi svoje blagajne. Većina njih tada je i povisila cijene. Nekolicina ugostitelja za Jutarnji list tada je rekla da je već povećala cijene domaćih pića ili da ih namjeravaju povisiti nakon što izrade nove cjenike. Cijenu kave su tada, kako su rekli, povećali za kunu, a jednako toliko rasle su i cijene čaja, gaziranih i negaziranih sokova, kao i domaćih vina i piva. Neki vlasnici kafića rekli su da će ipak najprije pričekati i vidjeti što će napraviti drugi ugostitelji iz njihova susjedstva, pa tek onda prilagoditi cijene da budu konkurentni, a njih nekoliko je, pak, reklo da ne namjeravaju dizati cijene.
