Mnogi programeri raspravljaju o etici automatiziranja vlastitog radnog mjesta, a sve je kulminiralo ozbiljnom raspravom na Stack Overflowu, stranici za samopomoć posvećenoj programerima.
Anonimni programer izjavio je da osjeća krivicu nakon što je svoj posao sveo na dva sata tjedno napisavši niz skripti koje automatiziraju njegove svakodnevne zadatke. Uspjeh ili učinkovitost ove metode je neupitna, no stvar je u tome da još nije rekao svom šefu što je učinio, prenosi tportal. Cijeli dan provodi brinući se za sina i boji se da će, ukoliko razotkrije korištenje skripti, dobiti otkaz - ne zbog neetičnog ponašanja, već zbog činjenice da će firma umjesto njega koristiti skripte koje je napisao.
Bilo mu je dosadno
"Kao što i pretpostavljate, moj posao je jedan od najdosadnijih na svijetu. Međutim riječ je o poslu na puno radno vrijeme s pristojnom plaćom, a i mogu raditi od kuće, što znači da se mogu baviti djetetom. Uglavnom, nakon što sam proveo oko osamnaest mjeseci na radnom mjestu, prepoznao sam sve zamke i probleme do te mjere da sam doslovno napisao program koji posljednjih šest mjeseci sve radi umjesto mene. Dakle za ono što je bivšem liku na mojem radnom mjestu trebalo oko mjesec dana mojem programu treba oko deset minuta. Problem je - reći im ili ne? Ako im kažem, vjerojatno će samo uzeti program i izbaciti me na cestu."
Programer je, čini se, naglasio da 'čisti iza sebe' kako ne bi izazvao sumnju. Čak je počeo namjerno ubacivati bugove u skriptu kako bi ostavio dojam da je program razvijao čovjek, a ne program.
Ova zanimljiva tema dospjela je i na Hacker News, poznato web odredište za programere, te uzrokovala vrlo burnu raspravu. Deseci programera koji su odlučili komentirati imaju podijeljena mišljenja oko toga je li skriptiranje radnog mjesta etično ili neetično ponašanje.
Mnogi od njih slažu se da kompanija koja plaća programera dobiva upravo ono što je platila, što znači da posao ne mora imati veze s brojem sati provedenim uz računalo. U drugu ruku, mnogi smatraju da je lažiranje bugova, kako god okrenuli, pogrešno.
Jedan od posjetitelja je naglasio: "Ne mislim da tu ima mjesta za etičku raspravu: riječ je o transakcijskom odnosu, što znači da je programer plaćen da obavi svoj posao. Da je kompanija mogla posao završiti brže i bez upošljavanja ljudi, učinila bi to bez razmišljanja. Može li se ovakav pristup opravdati? Zaposlenik na kraju priče stvara vrijednost radeći za firmu. Svi rade ono što su obećali i što je najvažnije - nitko ovdje ne spominje opće poznatu činjenicu da firme nerijetko iskorištavaju svoje zaposlenike."
Drugi programer govorio je o svojem poslu izrade web stranica. "Htjeli su mi platiti po satu, no ja sam inzistirao da mi plaćaju po završenom sajtu. Naravno, posao sam u cijelosti automatizirao. Na moje (naivno) čudo, firma je bila nezadovoljna mojim skriptiranjem posla čak i kada su dobili identičan rezultat za isti novac i nakon što smo se dogovorili da me ne plaćaju po satu."
Hakirani aparat za kavu
Još jedan programer naglasio je da postoje cijela područja IT industrije koja su automatizirana te gdje skriptiranje nije izuzetak, već pravilo. Riječ je o radnim mjestima poput administracije sustava, posla koji osigurava to da IT sustavi ne padaju usred posla. "Znam hrpu sysadmina koji su velik broj svojih poslova automatizirali i sada samo nadgledaju robotizirani proces. Nitko ih zbog ovoga ne kritizira. Štoviše - riječ je o vrlo pohvalnoj praksi."
Programiranje je u načelu onaj tip posla na koji svi gledaju kao na 'hrpu posla pred računalom i jako puno prekovremenih sati'. I što je najbolje, to je istina u velikom broju slučajeva. Problem je što postoji cijela supkultura ljudi koji rade sasvim suprotno i koji su svoje radno mjesto pretvorili u tajnovitu automatiziranu utopiju.