Cijena hrane je europska, a primanja su nam ‘’hrvatska’’.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati na hranu i bezalkoholna pića mjesečno odvajaju 28% kućnog budžeta, dok je europski prosjek 12%, prenosi RTL. Najviše trošimo na meso, gotovo 6700 kuna godišnje, za kruh i žitarice izdvajamo 3500 kuna, zatim na jaja i sir 3300, na povrće 2500 kuna dok kupovinom voća naš novčanik postaje lakši za tisuću i pol kuna godišnje. Međutim, ovi iznosi ne govore u prilog tezi da se kvalitetno hranimo, već potkrjepljuju onu prema kojoj siromašno živimo.
Indikator siromaštva društva
"Stanovnici onih država koje više troše za hranu indiciraju da je riječ o siromašnijim društvima, da su to ljudi s nižim platežnim mogućnostima, nižim primanjima", za RTL je pojasnio Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.
Kako bi građanima koliko – toliko olakšala život, Vlada je početkom godine smanjila PDV na dio namirnica.
"Ako je netko išao za time da se smanje troškovi košarice, išli smo mi pa ste imali efekte koji su bili, imali ste natjecanje između trgovačkih lanaca tko će primijeniti nižu stopu prije nego stupi na snagu", istaknuo je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Na hranu trošimo najviše u EU
Nitko u Europskoj uniji ne troši više na hranu od Hrvata. I ne samo to, hrana je kod nas skuplja nego primjerice u Velikoj Britaniji, iako je standard građana tamo puno viši.
Statistički, Hrvati mjesečno za hranu izdvajaju oko 28% kućnog budžeta, slijede Rumunji s 26%, Srbi (koji još uvijek nisu u EU) s 22% te Litvanci s oko 20%. Europski prosjek se kreće oko 12%.
Izvor: RTL
