Visokim obrazovanjem može se pohvaliti 28,7 posto zaposlenih stanovnika Lijepe naše.
Povodom sutrašnjeg Međunarodnog praznika rada, Državni zavod za statistiku (DZS) je analizirao aktualnu situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj i dobivene rezultate usporedio s onima na razini Europske unije, prenosi Jutarnji list.
Otprilike petina zaposlenih (19 posto) u RH nema stalan posao već radi na temelju ugovora na određeno vrijeme, otkrivaju u DZS-u. To je direktno povezano s podacima Eurostata prema kojima Hrvatska ima najveći udio prekarne zaposlenosti rada u EU, odnosno prednjačimo po pitanju uvjeta rada koje karakteriziraju nesigurnost, povremeni i privremeni rad, rad na crno uz niska ili nikakva prava radnika.
Pa tako 6,9 posto zaposlenih u RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do 3 mjeseca, dok se na razini EU s nestalnim i nesigurnim zaposlenjem nosi 2,2 posto radnika.
Ljudi s Mediterana najkraće rade
Ako promotrimo trajanje radnog vijeka u zemljama EU, otkrivamo kako u prosjeku najkraće rade Talijani koji u mirovinu odlaze nakon 31,7 godine staža. Hrvati ne zaostaju previše za svojim zapadnim susjednima – poslu posvećujemo 32,5 godine naših života. Na drugom kraju spektra nalaze se Šveđani koji prosječno rade 41,7 godina, odnosno deset godina duže od Talijana. Granicu od četrdeset godina radnog staža prešli su i Nizozemci (40,1 godina), a blizu njoj su i Danci (39,7 godina).
Radimo više od europskog prosjeka
Prosječni radni tjedan u EU broji 37 sati. Najviše vremena na poslu provode Grci (41,9 sati), a najmanje Nizozemci (30,43 sata). Zaposlenici u Hrvatskoj rade 39,5 sati tjedno, što u prijevodu znači da radimo više od prosjeka na razini EU.
Većina zaposlenih u RH ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, a sličan trend je primjetan i na nivou EU. Visokim obrazovanjem može se pohvaliti više od trećina zaposlenih Europljana i 28,7 posto radnika u Hrvatskoj. Najveći udio zaposlenog visokoobrazovanog kadra pronalazimo u Irskoj (50 posto), a najmanji u Rumunjskoj (21,3 posto).
Pad stope nezaposlenosti
Rekordna stopa nezaposlenosti u EU zabilježena je 2013., kada je iznosila 10,9 posto. Od tada bilježi kontinuirani pad, i prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018. godinu iznosi 6,8 posto.
Stanje gospodarstva na razini Europe imalo je snažan utjecaj i na kretanja u Hrvatskoj – i kod nas je najviša stopa nezaposlenosti zabilježena 2013.godine (17,4 posto), a prošle godine je iznosila 8,5 posto.
Negativne rekorde nezaposlenosti bilježe Grčka (19,3 posto), Španjolska (15,3 posto) i Italija (10,6 posto).
Izvor: Jutarnji list
