Relativno nizak ukupan broj bankrota može se objasniti gospodarskim mjerama potpore poduzećima u nevolji.
Zbog moratorija na ovrhe i mjera pomoći gospodarstvu smanjen je broj stečajnih postupaka nad tvrtkama. Lani je na trgovačkim sudovima pokrenuto 4796 novih stečajnih postupaka, a godinu dana ranije bilo ih je 7166.
Na sudovima se nalazi 3019 prijedloga Fine za stečaj prezaduženih poduzeća. Sa 17 milijardi kuna duga u stečaju je gotovo 4000 tvrtki, a u redu za takvu odluku sudova čeka još 3061 poduzeće, navodi Večernji list.
Europske institucije tvrde da je u pandemijskoj godini unutar EU znatno smanjen broj novih stečajeva nad poduzećima i to u prosjeku za 20-ak posto u trećem kvartalu, a gotovo 40 posto u drugom kvartalu 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. Hrvatska u tome nije izuzetak.
Eurostat ističe da se relativno nizak broj bankrota može objasniti mjerama vlada za potporu poduzećima tijekom krize, koje su možda omogućile poduzećima koja bi inače podnijela zahtjev za bankrot da nastave s radom.
Europska komisija izdvojila je Hrvatsku i Rumunjsku kao najlošije članice u kojima vjerovnici kroz stečaj naplate jedva 30 posto svojih potraživanja, za razliku od Belgije i Finske, u kojima vjerovnici iz stečajnog postupka izvuku 90 posto svog kapitala.
U godini koja je prethodila pandemiji dobili smo rekordan broj novih poduzeća – čak 25 tisuća. Statistika pokazuje da svako drugo novoosnovano poduzeće propadne do petog rođendana.
Izvor: Večernji list
