Prije dva desetljeća, za državu je radilo 18 posto Hrvata.
Dok u većini novih članica EU značaj države u gospodarskom životu slabi, u Hrvatskoj on nastavlja jačati.
Pokazuju to i podaci Eurostata o zaposlenosti u državnom sektoru, prema kojima je upravo Hrvatska među članicama Unije s najvećim porastom broja zaposlenih koji rade za državu. Prema tim podacima, država je u 2018. godini bila poslodavac za čak 22 posto ukupnog broja zaposlenih. Ni dva desetljeća ranije, 2002. godine, od kada datiraju najstariji podaci za Hrvatsku, za državu je radilo oko 18 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka eurostatističara. Drugim riječima, dok je ranije za državu radio otprilike svaki peti zaposleni, sada radi gotovo svaki četvrti, piše Index.
Hrvatska nije jedinstven slučaj u EU po rasprostranjenosti rada za državu. Velik rast zaposlenosti u državnom sektoru, upozoravaju u Eurostatu, imaju i susjedna Slovenija, kao i Rumunjska.
Hrvatska nije ni članica s najvećim udjelom zaposlenih kojima je država poslodavac jer Švedska, Danska, Finska, Litva i Estonija, prema podacima eurostatističara, imaju veći udio zaposlenih u državnom sektoru od nas, dok se Francuska po tom kriteriju nalazi rame uz rame s nama. Ipak, među šest članica EU s najvećim udjelom zaposlenih u državnom sektoru, jedina smo zemlja koja ima uvjerljivi rast zaposlenih u tom sektoru u protekla dva desetljeća.
Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da u Hrvatskoj za državu radi i više ljudi nego što pokazuju podaci Eurostata. Razlog tome je što je država u Hrvatskoj još uvijek vlasnik ili suvlasnik velikog broja tvrtki. Kao primjer tog državnog utjecaja navodi Podravku, u kojoj država ima manjinski paket dionica, ali bez čijeg se zelenog svjetla ne donose odluke, što se vidjelo i prilikom nedavnog izbora bivše potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić za predsjednicu Uprave Podravke. Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima još nemali broj.
"Sve naše vlade su zapravo jačale državni sektor, posebno kroz javne investicije u prometnu infrastrukturu. Nije se puno radilo ni na razvoju poduzetništva. Štoviše, istiskivao se privatni sektor", ocjenjuje za Index Novotny.
Izvor: Index