Hrvatski omjer privatnog duga u BDP-u od 2010. do 2019. smanjen je sa 122 na 88 posto BDP-a
Europska komisija u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila je i rezultate dubinske analize opstojnosti makroekonomskih neravnoteža (MIP), a od 12 država članica EU za koje je provedena samo je za Hrvatsku, uz Irsku, ocijenjeno da više nije u skupini država s neravnotežama. Već je pomalo uobičajeno da su vijesti iz Bruxellesa u novije vrijeme pozitivnije intonirane od prevladavajućih domaćih tema, pa premijer Andrej Plenković nije propustio iskoristiti najnovije ocjene EK da podsjeti na ostvarena poboljšanja koja su dovela do njih.
Podsjetio je, primjerice, da je neto plaća od 2016. sa 5624 kune povećana na današnjih 7452, da je minimalna plaća slijedom povećanja stigla na 3750, da stopa zaposlenosti danas znatno manje zaostaje za prosjekom EU (68 prema 73 posto), kao i da je broj osiguranika u travnju premašio 1,6 milijuna, što je nadomak najboljih brojki odnosno prosjeku 2008. Nadalje, istaknuo je i da je stopa nezaposlenosti u odnosu na 2015. prepolovljena (s više od 15 na 7,5 posto), apostrofirajući posebice smanjenje u kategoriji mladih (doduše, osim prelaska u osiguranike dio ih je otišao u inozemstvo). Konačno, premijer podcrtava i da smo prema BDP-u stigli na 70 posto prosjeka EU, a svemu nabrojanom, kaže, uz konzistentnu politiku, pridonijela je i provedba strategije za uvođenje eura, prenosi Poslovni.hr.
Inače, dubinska analiza makroekonomskih neravnoteža obuhvaća 14 pokazatelja, a višegodišnji niz njihova poboljšanja zbog kojih je Hrvatska 2019. izašla iz postupka za sprječavanje prekomjernih neravnoteža prošle je godine, nakon privremenog pogoršanja u godini pandemijskog udara, nastavljen. U izvješću se naročito podcrtava znatan pad udjela duga.
“Makroekonomske slabosti Hrvatske povezane s visokim vanjskim, privatnim i državnim dugom, u kontekstu niskog potencijalnog rasta, znatno su se smanjile posljednjih godina unatoč pandemijskom šoku. Uklanjanje neravnoteža potaknuto je oporavkom gospodarstva nakon produljene recesije (2009. do 2014.), ali i razboritim stavom fiskalne politike te reformama tržišta rada i poslovnog okruženja”, navodi se u zaključku Komisije.
Hrvatski omjer privatnog duga u BDP-u od 2010. do 2019. smanjen je sa 122 na 88 posto BDP-a, a nakon skoka na 98 posto u 2020., zahvaljujući snažnom gospodarskom oporavku prošle godine ponovno je snažno pao, na 91 posto BDP-a. Premda je dug opće države i dalje iznad praga od 60 posto BDP-a (lani 79,8%), i on se vratio na silaznu putanju, a unatoč povećanim globalnim neizvjesnostima u srednjem roku očekuje se daljnji pad razine javnog duga.
U izvješću se ističe i da se tekući račun lani vratio na suficit, nakon privremenog graničnog deficita godinu prije. Neto pozicije međunarodnih ulaganja (-35 posto BDP-a) približile su se indikativnom pragu referentnih vrijednosti MIP-a. Nadalje, za bankarski sektor konstatira se da je stabilan i likvidan, uz sve manji udio problematičnih kredita u ukupnima. Potencijalni rast se tijekom godina povećao, no s tim u vezi u EK-u napominju kako je Hrvatska u pogledu potencijalnih stopa rasta i dalje ispod većine novih država članica.
Utjecaj eura i NPOO-a
Mjere uključene u Plan oporavka i otpornosti i uvođenje eura, prema Komisiji, trebale bi pridonijeti daljnjem smanjenju ranjivosti; kroz smanjenje razine javnog i privatnog duga, povećanje konkurentnosti gospodarstva i poticanje potencijalnog rasta. Hrvatski NPOO sadrži, kažu, mjere koje bi trebale povećati učinkovitost i održivost javnog sektora, poboljšati postupke nesolventnosti i promicati vlasničko financiranje privatnog sektora te povećati konkurentnost i produktivnost gospodarstva. Apostrofirali su, uz ostalo, i reforme iz plana za 2022., od zdravstva do Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača te nastavka smanjivanja administrativnog opterećenja.
Analizirajući, pak, utjecaj vojne agresije na Ukrajinu i prateće sankcije Rusiji, stručnjaci EK zaključuju kako to ne bi trebalo imati značajne izravne učinke na hrvatsko gospodarstvo, iako dostupni podaci upućuju na veću ovisnost hrvatskog gospodarstva o uvozu nafte i plina (mjereno udjelom neto uvoza u BDP-u) nego za EU u cjelini.
Udio izravnog uvoza sirove nafte i prirodnog plina iz Rusije u ukupnom uvozu nafte i plina ispod je odgovarajućeg omjera u EU. Hrvatska proizvodi oko trećine svojih potreba za prirodnim plinom, navodi se u izvješću uz napomenu o komercijalnom radu LNG terminala na otoku Krku koji ima kapacitet blizu ukupne hrvatske potražnje, a usto je u cijelosti popunjen. Sektore prometa i energetike smatraju izgledno najteže pogođenim nedavnim skokom cijena energije, jer zajedno s kućanstvima čine najveći udio u potrošnji energije u Hrvatskoj.
Sve u svemu, budući da je Hrvatska neto uvoznik energenata, a uz pretpostavku otprilike iste potrošnje energije u fizičkim jedinicama, rastuće cijene energije imat će “nezanemariv utjecaj na pogoršanje trgovinske bilance u ovoj i idućoj godini. Nasuprot tome, izloženost hrvatskog gospodarstva Rusiji kroz trgovinske i financijske veze relativno je mala, ocjenjuje se u izvješću. Ono se snažno oslanja na međunarodni turizam, ali u ukupnom broju noćenja stranih turista oni iz Rusije čine samo oko jedan posto. Hrvatski rezidenti, pak, nemaju mnogo imovine u Rusiji, dok ruska izravna strana ulaganja u Hrvatsku nisu zanemariva; kreću se oko 0,7 posto BDP-a.
I dalje labavija pravila
Za preostale zemlje obuhvaćene dubinskom analizom makroekonomskih neravnoteža (Francuska, Njemačka, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, te tri za koje su jesenas ocijenjene prekomjernima: Cipar, Grčka i Italija), zaključeno je da je situacija ostala nepromijenjena.
Inače, EK je u ponedjeljak i službeno potvrdila preporuku da se odstupanje od fiskalnih pravila zadrži do kraja sljedeće godine kako bi države članice mogle nastaviti proračunskim sredstvima pomagati gospodarstvu. Prvotni plan je bio da se ta klauzula iz Pakta o stabilnosti i rastu, aktivirana u ožujku 2020., ukine krajem ove godine, a u međuvremenu se krenulo i s radom na reformi pravila. Prolongiranje suspenzije objašnjava se pojačanom neizvjesnošću i snažnim negativnim ekonomskim rizicima u kontekstu rata u Ukrajini, uz dosad nezabilježeno visoke cijena energije i kontinuirane poremećaji u dobavnim lancima. Oko fiskalnih pravila mišljenja u Uniji su podijeljena. Tako njemački ministar financija Christian Lindner upozorava kako bi zemlje članice EU-a trebale obuzdati javnu potrošnju.
“To što su države članice sada u mogućnosti odstupiti od pravila ne znači da bi to trebalo i učiniti”, rekao je.
