Izvješće Allianza pokazuje da će do 2050. broj radno sposobnih u Europi pasti s 439 na 370 milijuna.
Demografski trendovi, posebno oni vezani uz starenje, imat će veliki utjecaj na tržište rada pokazuje izvješću Allianza “Pravo na rad nasuprot prava na umirovljenje”. Ako radno ne aktiviramo starije stanovništvo pitanje je hoćemo li imati dovoljno radne snage.
Da pred gotovo svim zemljama stoji veliki posao govori činjenica da stanovništvo, posebno Europe, stari, a ti stariji često se suočavaju s dugotrajnom nezaposlenošću, odnosno poslodavcima nisu “atraktivni”.
Nepovoljan omjer
Izvješće Allianza tako pokazuje da će do 2050. čak 30% radne snage imati 50 ili više godina. Usto, rast radno sposobnih (od 20 od 64 godine) osjetno će pasti u svim regijama, osim u Africi, a najgora će situacija biti upravo u Europi. Prema podacima UN-a rast broja radno sposobnih trebao bi pasti s ionako slabih 0,3% na -0,6% godišnje. To znači da će broj radno sposobnih u Europi do 2050. pasti s 439 na 370 milijuna, objavio je poslovni dnevnik.
Stariji će ljudi, stoga, na tržištu rada morati biti aktivniji, a nužne će biti i promjene u mirovinskom sustavu. Trenutna je pak, situacija, pokazuje izvješće Allianza, vrlo nepovoljna.
Primjerice, u EU tek pola (51%) građana u dobi između 60 i 64 godina još radi. Istovremeno, jednom kada s 50 godina ostanu bez posla treba im dvostruko duže od onih s manje godina da pronađu novi posao. Tome je tako jer poslodavci smatraju da su stariji zaposlenici manje produktivni, manje fleksibilni te manje motivirani od mlađih kolega.
U Hrvatskoj tako stopa dugotrajne nezaposlenosti među starijom populacijom (između 55 i 64 godine) prelazi 50%, jednako kao i u cijeloj Europskoj uniji. Iznimka je jedino Japan gdje stariji lakše pronalaze posao od mlađih.
Ovi će trendovi utjecati i na mirovinske sustave jer omjeri zaposlenih i umirovljenih postaju sve nepovoljniji što narušava njihovu održivost. Najbolje tome svjedočimo u Hrvatskoj gdje tek 1,31 zaposlenih financira jednog umirovljenika. To je i jedan od razloga niskih mirovina koja u Hrvatskoj iznosi prosječnih 429 eura.
Pa ipak otpori promjenama u mirovinskom sustavu, a koji se najčešće svode na povećanje dobi odlaska u mirovinu, ogromni su. Svjedočili smo im u Hrvatskoj tijekom pokušaja mirovinske reforme koja je propala zbog pritiska javnosti te nedavno u Francuskoj i Urugvaju.
Nizak natalitet utječe
Visoke stope dugotrajne nezaposlenosti starijih od 55 godina jedan su od razloga ovih prosvjeda. Ljudi se boje da će se, ako ostanu bez posla prije mirovine, teško zaposliti. I u pravu su, pokazuje izvješće Allianza. No, zbog nepovoljnih demografskih trendova – sve niže stope nataliteta te starenja stanovništva – ti će se trendovi morati promijeniti.
A to nije loše. Praksa, naime, pokazuje da zemlje koje imaju visoku stopu zapošljavanja starijih imaju i visoku stopu zapošljavanja mladih osoba.
Bitnu ulogu u aktiviranju starijih imat će i nacionalne vlade kroz mjere kojima se potiče njihov rad. Te mjere Hrvatska je počela uvoditi omogućujući rad uz mirovinu. Prema posljednjim podacima HZMO-a tu mogućnosti koristi više od 28 tisuća umirovljenika.
Izvor: poslovni dnevnik
