U HUP-u su također povisili procjenu prosječnog rasta zaposlenosti u ovoj godini na 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti.
Kao što to najavljuje realni rast trgovine na malo u srpnju od 2,9 posto godišnje nakon prosječnog rasta od 1,7 posto u prvoj polovici 2023. godine, pored potpunog ukidanja pandemijskih restrikcija na glavnim emitivnim tržištima u odnosu na prvi kvartal lani te snažan rast broja smještajnih jedinica, na komparativnu prednost našeg turizma snažno utječe istodobno uvođenje eura, ulazak u Schengen te sve bolja prometna povezanost, objavila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u novom izdanju njihovih analiza, piše Lider.
U drugoj polovici godine očekivan je nastavak snažnog oporavka realnih neto plaća (od 4-5 posto godišnje), sve izraženiji u javnom sektoru pored rastućih socijalnih transfera.
U HUP-u su također povisili procjenu prosječnog rasta zaposlenosti u ovoj godini na 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Štoviše, očekuje se ubrzanje rasta investicija (+7,0 posto) na krilima EU fondova (dostupno EUR 4 mlrd ili 5,5 posto BDP-a), poticajnih (realnih) uvjeta financiranja te integracije poduzeća u globalne lance vrijednosti, što zahtijeva značajne investicije u produktivnost, kazali su iz HUP-a.
Razloga za oprez, međutim, nikad dosta s obzirom na to da pogoršanje poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) u recesijski ‘teritorij’ u kombinaciji sa značajnim pogoršanjem uvjeta financiranja u euro području te neizvjesnosti na tržištima energenata upućuju na daljnje slabljenje inozemne potražnje. Suprotno očekivanju većine, da će pad cijena energenata imati blagotvoran utjecaj na ekonomiju, u nastavku godine, agregatna potražnja u euro području ne može ostati imuna na snažan kumulativni rast referentnih kamata od 425 baznih bodova u samo godinu dana, povlačenje energetskih potpora, najavu (strožih) fiskalnih pravila.
Štoviše, snažan rast kamata nepovoljno djeluje na sklonost investiranju i potom rast produktivnosti. Nakon dominacije turizma te blagotvornog utjecaja uvođenja eura na uvjete financiranja u ovogodišnjim ekonomskim izgledima, Hrvatska će u 2024. godini sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja gdje analitičari iz spomenutih razloga kontinuirano ‘režu’ prognoze rasta BDP-a prema svega 0,5 posto.
Pritom, upozoravaju iz HUP-a, ne smijemo zanemariti negativne rizike koji mogu proizaći iz ponovne aktualizacije energetske krize, geopolitičkih nestabilnosti, nadolazeće recesije u euro području u drugoj polovici ove godine, uporno visoke inflacije, prekomjernog stezanja centralnih banaka, volatilnosti financijskih tržišta i pogoršanja uvjeta financiranja.
Izvor: lider
