Ne traže zaposlenje, niti se školuju.
U Primorsko-goranskoj županiji više je od sedam tisuća nezaposlenih, od čega je jedna trećina mladih do 29 godina koji se ne obrazuju i ne rade. Na tržištu rada ponajveća je potražnja za trogodišnjim obrtničkim zanimanjima i zdravstvenim kadrom.
Nakon završetka srednje medicinske škole za Sebastijana je logičan nastavak obrazovanja bio na Fakultetu zdravstvenih studija, smjer medicinski tehničar, objavio je HRT.
„Posao medicinskog tehničara je širokog spektra i otvara brojne mogućnosti. Trenutno nemam plan kuda ću krenuti, ali po završetku studija mislim da će se sve posložiti“, rekao je Sebastijan Lučić, student Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci.
Uz medicinske sestre i tehničare, na tržištu rada potražnja je i za fizioterapeutima.
„Ako nađem posao koji me interesira, a to je sport, onda ću ostati ovdje, a ako ne budem zadovoljna, vjerojatno će biti nešto vani“, rekla je Nives Vujnović, Sebastijanova kolegica.
Slično razmišlja i buduća primalja Gabrijela.
„Ja sam iz Slavonije i mislim da ću ostati u Rijeci. No vrata su mi sva otvorena i ako mi se ne svidi, možda čak i odem van“, rekla je Gabrijela Mihaljević.
„Prvostupnice primalje su jako tražene u Hrvatskoj. Gotovo svako rodilište ih treba, a imamo ih 30-ak. Konstantno je otvoren natječaj za prvostupnice. Tako da naše studentice po završetku studija mogu birati u koji dio i u kojem rodilištu će raditi“, rekla je studentica Magdalena Kurbanović.
Među glavnim uzrocima odljeva kadra iz zdravstvenog sustava su uvjeti rada i međuljudski odnosi.
„Koliko će mladih ljudi ostati kod nas, ovisi o nama i koliko im možemo pružiti kvalitetne uvjete rada da bi ovdje ostali. Većina naših studenata ne želi ići van, a sad je pitanje koliko smo spremni da ih zadržimo“, ustvrdila je Sandra Bošković, pročelnica Katedre za sestrinstvo Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci.
Zabrinjavajući podaci
Zabrinjava i podatak Zavoda za zapošljavanje, prema kojemu su u Primorsko-goranskoj županiji, od gotovo 7200 nezaposlenih, trećina mlade neaktivne osobe.
„Imamo fenomen kao i EU-u, to su neaktivne osobe od 15 do 29 godina. Nisu nigdje uključeni, potpuno su se pasivizirali, ne rade na sebi, ne traže zaposlenje ni obrazovanje“, ustvrdio je Željko Marković, predstojnik Zavoda za zapošljavanje Rijeka.
Na razini Hrvatske taj je prosjek oko sedam posto, što je iznimno velik i zabrinjavajući broj. Upravo njih trebalo bi potaknuti na daljnje obrazovanje i uključivanje na tržište rada.
Izvor: HRT
