Poslodavci smatraju da je deficit mogao biti eventualno privremen kako bi se saniralo gospodarstvo i troškovi zdravstva, a ne rast plaća i infrastrukturni projekti
HUP je Vladi poručio da spuštanje deficita proračuna amandmanima ne smije biti i konačno rješenje za iduću godinu.
"I dalje zagovaramo uravnoteženi proračun, a imamo vremena za to u četvrtak do ponoći", rekao je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak.
Kuštrak je time zapravo prenio novi čvrsti zaključak Izvršnog odbora poslodavačke udruge koja smatra da još uvijek ima prostora za svođenje deficita na nulu, piše Poslovni dnevnik.
Novi pregovori
Uz već poznatu konstrukciju "štednje" kojom bi se obuhvatilo smanjivanje proračuna zdravstva za najmanje 1,7 milijardi koliko je spominjao premijer Ivo Sanader u Saboru, uštede od najmanje jedne milijarde mogu se dobiti na smanjivanju svih vrsta kapitalnih investicija, koliko god se tome protivili lokalni političari, a po mišljenju poslodavaca, još nisu posve zatvoreni ni drugi ventili potrošnje.
Iako se čini da je socijalni sporazum sa sindikatima za premijera nedodirljiva kategorija, među poslodavcima je prostrujalo kako postoji mogućnost da se s njima otvori još jedna runda pregovora i pokuša ih se pridobiti na zamrzavanje rasta plaća makar na šest mjeseci. Takav prijedlog trebao bi biti "pušten" na sjednici GSV-a.
Ako sindikati eventualno pristanu, iako je to teško očekivati, deficit bi se time najlakše sveo na nulu. Time bi Vlada svijetu, osobito financijskim institucijama pokazala kako ima kredibilitet i kako je sama sposobna voditi ekonomsku politiku u kriznim vremenima.
Neizvjesno punjenje proračuna
"To bi u ovom trenutku bila najvažnija poruka koju bi Hrvatska trebala poslati svijetu i kreditorima", misle poslodavci. Sve ostale opcije isu primjerene situaciji. Tako, kažu u HUP-u, ne treba širiti samozadovoljstvo ni potencijalnim deficitom ispod 1 posto s kojim Vlada računa.
Dok pojedini ekonomisti, članovi Ekonomskog vijeća smatraju da ni poslodavci ne trebaju biti neumjereni u svojim zahtjevima prema Vladi, oni pak tvrde da u okolnostima neizvjesnog punjenja proračuna iduće godine Vlada ne smije otvorenim ostavljati toliko rizični pozicija.
Iako Vlada vjerojatno računa s deficitom od 0,8 posto BDP-a, pri čemu bi se 0,5 odnosilo na središnju državu, a 0,3 posto na Hrvatske ceste, to sada nije prihvatljivo jer se s takvim procjenama računalo ljetos, dok se prognozirao ekonomski rast iznad 4 posto. S rastom koji u 2009. neće dosegnuti niti 2 posto, takav je deficit neodrživ.
Strah od nestašice eura
Također, HUP smatra da je deficit mogao eventualno biti privremen, tj. da su se njime mogle pokriti hitne mjere za pomoć gospodarstvu i dio troškova zdravstva, a ne rast plaća i infrastrukturni projekti koji su predstavljeni kao projekti od nacionalnog interesa.
Poslodavci tvrde da svojim zahtjevima ne žele Vladi zagorčavati život, već ih temelj na okolnostima iz realnog života. Pojedince, posebno čelnike izvozno orijentiranih tvrtki, hvata panika od potencijalne "nestašice" eura, daljnjeg rasta kamatnih stopa i što je najgore, daljnjeg nekontroliranog jačanja nelikvidnosti.
Procjene govore da će priljevi stranog kapitala zbog već ranije dogovorenih poslova biti glavni izvor deviza, a sve oči zapravo su uprte u turističku sezonu koja, kažu poslodavci, ne smije podbaciti.
(V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
