Procjenjuje se da će u blagdanskom mjesecu građani potrošiti gotovo dvije milijarde kuna više od uobičajenog
Prosječna hrvatska obitelj u prosincu će za nešto bogatiji blagdanski stol i darove potrošiti 1.600 kuna više od uobičajenih 2.000 kuna mjesečno za hranu.
Prema procjenama Nezavisnih hrvatskih sindikata u Hrvatskoj je 1.252.025 obitelji, pa će se ukupno potrošiti gotovo dvije milijarde kuna više od uobičajenog, pišu u Vjesniku Katarina Dimitrijević Hrnjkaš i Lada Žigo.
Štednja na režijama
No, procjenjuje se da će blagdanska potrošnja biti i veća, te da će doseći 13 milijardi kuna – pola milijarde više nego lani. Ipak, procijenjeni porast potrošnje zbog krize je nešto smanjen, što ne znači da će se štedjeti na darovima. Naime, građani namjeravaju štedjeti na režijama, odnosno potrošnji struje, vode i plina – 65 posto će srezati troškove za režije na koje se može utjecati, dok će na svakodnevnoj prehrani štedjeti njih 23 posto. Na hrani tako planira štedjeti samo 40 posto obitelji s malim prihodima (do 3.500 kuna mjesečno), te samo 12 posto kućanstava s prihodima višim od 8.500 kuna mjesečno.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever komentira da se ponuda dobara bitno proširila, a to ujedno znači i praznije novčanike. »Ove će se godine opreznije trošiti, građani će paziti da se ne zadužuju kreditima ili dodatnim minusima na tekućem računu, ali će se i dalje kupovati«, smatra Sever.
Na kartice 120 milijardi
Nešto više od polovine građana - njih 59 posto - ipak namjerava pripaziti na potrošnju na kreditnim karticama, no financijski stručnjaci procjenjuju da će građani ove godine na kartice »ispeglati« više od nevjerojatnih 120 milijardi kuna.
Da bi ipak malo smanjili nesmiljeno trošenje, koje u ovo vrijeme sigurno potpiruju i dodatni izvori novca, kao što su božićnice ili isplata 13., pa čak i 14. plaće, veći dio građana namjerava prestati kupovati tehničke proizvode i namještaj. To ne znači da će odustati i od kupovine mobitela koji su omiljeni dar za blagdane.
Samo 45 posto Hrvata štedjeti će na benzinu (u nas 75 posto kućanstava ima automobil), a 37 posto stanovnika smanjit će troškove za razne osobne potrebe. Najmanje će se štedjeti na medicinskim uslugama (18 posto stanovnika riskirat će svoje zdravlje), potom na obrazovanju (28 posto stanovnika smanjit će troškove za "kultiviranje" duha), a više od pola stanovništva znatno će manje kupovati odjeću i obuću, putovati i odlaziti u provod. (T. B.)
Izvor:
Vjesnik
