Promet trgovina u veljači je pao za 19 posto, dok se štednja u stranim valutama povećala za čak 2,6 milijardi kuna
I službena statistika dokazuje da u teškim vremenima, kada su ljudi zabrinuti za budućnost, pada potrošnja, a raste štednja.
Naime, građani iz mjeseca u mjesec sve manje novca ostavljaju u trgovinama pa je promet u veljači bio čak 19,1 posto manji nego u istom mjesecu lani. To je najveći pad maloprodaje u novijoj hrvatskoj povijesti, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Analitičar Raiffeisen banke, Zdeslav Šantić tumači da se "optimizam potrošača i dalje urušava, a podaci govore da im je i kredita sve manje na raspolaganju".
Štednja u stranoj valuti primamljivija
Građani su se najviše odrekli kupnje odjeće i obuće, čiji je promet u mjesec dana pao za čak 26,5 posto, te računala (17 posto) i opreme za kućanstva (13,6 posto).
Međutim, nisu svi proizvodi na tako velikom udaru pa je primjerice prodaja novina, papirne robe i pisaćeg pribora pala je 3,7 posto, dok je kupnja knjiga čak i porasla i to za 1,8 posto.
Novac koji građani nerado troše, čini se, uglavnom su odlučili povjeriti bankama. A u strahu od mogućih promjena tečaja odlučuju se isključivo za štednju u devizama. Tako su samo u veljači povećali štednju u stranim valutama za čak 2,6 milijardi kuna, dok je u istom mjesecu štednja u kunama pala za 783 milijuna kuna.
"Kamatne stope na štednju postale su vrlo atraktivne. Na oročenje eura u prosjeku iznose 6,5 posto, a prijašnjih godina bile su 3 do 4 posto. U uvjetima velike nesigurnosti, kada je tržište kapitala postalo neprivlačno, građani se sve više okreću sigurnijim oblicima štednje", ističe Šantić. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
